IZVJESTAJ O AKTIVNOSTIMA HELSINSKOG KOMITETA
ZA LJUDSKA PRAVA U BOSNI I HERCEGOVINI U 1996.

Teziste aktivnosti Komiteta bilo je usmjereno na

Monitoring stanja ljudskih prava
Sistematski je praceno stanje ljudskih prava u BiH. Objavljen je niz izvjestaja kao rezultat monitoringa ukljucujuci i periodicni izvjestaj za period januar - septembar 1996. godine.
S obzirom na cinjenicu da je ova godina godina odrzavanja izbora, posebna paznja je posvecena uslovima za odrzavanje demokratskih i fer izbora. Zajedno sa Medjunarodnom helsinskom federacijom, objavljena su dva temeljita izvjestaja na tu temu, u maju i avgustu, na temelju zapazanja za tu priliku formiranih misija za utvrdjivanje cinjenicnog stanja, konstatovano je da ne postoje uslovi za fer i demokratske izbore na nivou Bosne i Hercegovine, Federacije, Republike Srpske i na nivou kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Po odrzavanju izbora, Helsinski komitet je zajedno sa Helsinskim odborom Srbije i IHF-om iznio ocjenu toka izbora.
Zajedno sa Helsinskim odborom Hrvatske, Helsinski komitet je uputio misiju u Stolac koja je o svojim nalazima i o ugrozavanju prava Bosnjaka u tom gradu obavijestila domacu i svjetsku javnost kao i mjerodavne institucije na polju ljudskih prava.
Srpsko gradjansko vijece, Demokratska inicijativa sarajevskih Srba i Helsinski komitet uputili su misiju za utvrdjivanje stanja u predgradjima Sarajeva koja su do Dejtonskog sporazuma bila u Republici Srpskoj, a od pocetka ove godine dio su Federacije. Konstatovana su brojna krsenja prava Srba koji su tu ostali i neodgovarajuci odnos IPTF-a i federalne policije prema tim pojavama.
Komitet je ucestvovao u projektu Sloboda medija i jezik mrznje.
Na sudjenju u odsustvu Fikretu Abdicu, predstavnik Komiteta je vrsio monitoring sudjenja.
Monitori HK su takodjer pratili sudjenje koje se pred Visim sudom u Sarajevu vodi protiv optuzenog Milana Hrvacevica zbog krivicnog djela ratnog zlocina protiv civilnog stanovnistva.
Upucen je prijedlog za ponavljanje krivicnog postupka Visem sudu u Sarajevu u slucaju Save Ivanovica osudjenog za krivicno djelo ratnog zlocina protiv civilnog stanovnistva jer postoje naznake da u vrijeme sudjenja nisu postojali objektivni uslovi za provodjenje svih ponudjenih dokaza zbog ratnih okolnosti (rekonstrukcija dogadjaja i uvidjaj na licu mjesta).

Objavljivanje publikacija i saopstenja
Od 15. avgusta, Komitet objavljuje petnaestodnevni Faxletter u kome su sadrzane informacije o stanju ljudskih prava u BiH i o aktivnosti nevladinih organizacija na tom polju.
Objavljen je, zajedno sa MHF, izvjestaj o stanju ljudskih prava u Republici Srpskoj. Komitet je reagovao na neke pojedinacne slucajeve krsenja ljudskih prava, a zajedno sa Biro-om za ljudska prava iz Tuzle uputio je apel domacoj i svjetskoj javnosti za zastitu masovnih grobnica. U periodu koji je prethodio tranziciji nekih sarajevskih predgradja iz Republike Srpske u Federaciju, Komitet je javnim obracanjem predsjedniku vlade Federacije upozorio na moguce pojave nezakonitosti i nasilja u vrijeme tranzicije.
Objavljena je Informacija o polozaju Roma u BiH.
Povodom dogadjaja vezanih za povratak raseljenih lica u selo Jusice, publikovano je saopstenje u kojem se potsjeca na pravo svakog pojedinca na izbor mjesta stanovanja, na slobodu kretanja i na pravo raspolaganja privatnom imovinom.
U posebnim saopstenjima osudjen je napad na direktora i jednog od urednika ISV radija koji je ocijenjen kao napad na slobodu medija, takodjer je osudjen napad na Nihada Junuzovica koji se desio u Bihacu kao izraz obracuna vladajuce SDA sa politickim protivnicima ili neistomisljenicima.
Publikovano je i saopstenje u kojem je ukazano na pojave segregacije ucenika u Srednjeskolskom centru u Velikoj Kladusi.
U posebnom saopstenju je izrazena solidarnost povodom povreda ljudskih prava na Tibetu i maltretiranja slikara Yundrung-a.

Okrugli stolovi, debate i konferencije za stampu
Koncem septembra, zajedno sa MHF-om, organizovana je javna debata na temu Pravna drzava, demokratija i ljudska prava u Bosni i Hercegovini. Debati je prisustvovalo vise od 100 ljudi, a njen ishod se moze ocijeniti veoma visokom ocjenom. Organizovan je u Tuzli, zajedno sa Biro-om za ljudska prava, okrugli sto o izborima. U dva navrata su odrzane konferencije za stampu o stanju u Stocu i dramaticnim krsenjima ljudskih prava u tom gradu od strane aktuelnih vlasti. Takodjer su odrzane i dvije konferencije za stampu na temu izbora i to u saradnji sa MHF-om. Odrzana je i press-konferencija o polozaju Srba na reintegrisanim podrucjima.

Profesionalna pravna pomoc
U cijelom ovom periodu, advokati-saradnici Komiteta su pruzili pravnu pomoc pojedincima koji su se obracali Komitetu smatrajuci da su im prava ugrozena. Dva advokata u Sarajevu, a od avgusta jedan u Mostaru, bili su suoceni sa pojavama nepostovanja prava na stanovanje kao najcesceg oblika krsenja ljudskih prava ali i sa problemima vezanim za diskriminaciju na polju zaposljavanja, dobijanja licnih dokumenata, nestalih lica.

Inicijative prema zakonodavnim organima
Komitet je na adresu vlade Federacije i Republike BiH uputio nekoliko inicijativa ciji je cilj bio da ukazu na medjunarodnopravnu neutemeljenost nekih zakona ili uredbi sa zakonskom snagom. Od vlade je trazeno da stavi van snage Uredbu sa zakonskom snagom o dopunama Zakona o preuzimanju sredstava bivse SFRJ u svojinu R BiH kojom je ponistena privatizacija stanova bivse JNA iako je privatizacija okoncana prije otpocinjanja ratnih dejstava. Takodjer je inicirano suspendovanje Zakona o napustenim stanovima kojom se onemogucava povratak izbjeglica i ukida njihovo pravo na koristenje stanarskog prava sto je po misljenju Komiteta neosnovano. Inicirali smo i uskladjivanje jednog broja zakona sa Zakonom o amnestiji bez cega bi cijeli zakonodavni sistem bio besmislen. Na koncu, trazeno je da Vlada objelodani ugovore sa IFOR-om jer su gradjani
BiH bez ikakvog pravnog utocista kada je u pitanju steta koju im na razlicite nacine nanosi IFOR.

Izdavacka djelatnost
U dva toma Komitet je objavio najvaznije medjunarodnopravne dokumente iz oblasti ljudskih prava. Ovo izdanje, prvo ove vrste u BiH obuhvatilo je instrumente koji se spominju u Ustavu Federacije BiH i u Dejtonskom ustavu i koji su postali elementi unutrasnjeg zakonodvstva, a predstavljaju najvise svjetske standarde u domenu zastite ljudski prava.
Promocija ovog izdanja bila je prilika za prezentovanje siroj javnosti ovih dokumenata, njihovog znacaja i obaveze vlasti u BiH na svim nivoima da ih se pridrzavaju. U prezentaciji pomenutog izdanja, pored clanova Helsinskog komiteta, ucestvovao je i predstavnik Savjeta Evrope.
Objavljena je i publikacija naslovljena "Sta je pravedno sudjenje" za potrebe sudija, tuzilaca, advokata i monitora ljudskih prava. Ovaj tekst priblizava medjunarodne kriterije i standarde pravednog sudjenja i omogucava da postojeca rjesenja naseg zakonodavstva tumace i primjenjuje u duhu medjuanrodnog prava. Uz to, "Sta je pravedno sudjenje" treba da posluzi kao metodoloska osnova za primjenu i obavljanje monitoringa.
Izdanje "Zastita ljudskih prava" sadrzi izvode iz Ustava BiH i Federacije BiH koji se odnose na ljudska prava. Publikacija je namijenjena svima koji zele steci znanja o pravnoj regulativi koja u drzavi BiH i Federaciji BiH uredjuje oblast ljudskih prava kao i o instrumentima i institucijama za zastitu ljudskih prava.

Saradnja sa nacionalnim helsinskim komitetima
Zajedno sa Helsinskim odborom Srbije i Srpskim gradjanskim vijecem, Komitet je pokrenuo aktivnost na evidentiranju izbjeglica koje zele da se vrate u Bosnu i Hercegovinu i na pruzanju pomoci prilikom vracanja. Slicna inicijativa je upucena
i Hrvatskom helsinskom odboru. Vec je spomenuta zajednicka misija HK BiH i HHO u Stocu, a slicna saradnja se planira i za ubuduce.
Uspostavljeni su kontakti s komitetima u Crnoj Gori, Makedoniji i Sandzaku.
Isticemo saradnju sa komitetima Svedske i Norveske koje pruzaju sustinsku podrsku Helsinskom komitetu u Bosni i Hercegovini.

Uspostavljanje i snazenje mreze nevladinih organizacija u BiH
Kao prvoosnovana nevladina orgnizacija na polju ljudskih prava u BiH, Komitet je smatrao svojom obavezom da podrzi slicne inicijative sirom zemlje. U tom okviru, isticemo znacaj formiranja Ofisa za ljudska prava u Mostaru koji je formiran u avgustu ove godine, veze sa Helsinskim komitetom u Bijeljini koji je uspostavljen u maju kao i uspostavu antena Helsinskih komiteta u Tuzli, Zenici, Bihacu.
Veoma plodna saradnja uspostavljena je i sa Forumom gradjana, Komitetom za ljudska prava i Biro-om za ljudska prava iz Tuzle, Demokratskim krugom iz Bihaca, Gradjanskim forumom iz Banja Luke, Forumom intelektualaca iz Breze, Krugom 99 iz Sarajeva i nizom drugih nevladinih organizacija.

Obrazovanje
Do sada najrazvijeniji oblik obrazovnog rada Heslinskog komiteta za ljudska prava u BiH jeste program obrazovanja iz oblasti ljudskih prava ucenika u srednjim skolama.
Prvi ciklus predavanja poceo je sredinom oktobra ove godine u Drugoj sarajevskoj gimnaziji. Predavaci su bili ugledni pravnici i advokati ( vecina njih su clanovi Helsinskog komiteta za ljudska prava u BiH ili njegovi saradnici ). Predavanjima je prisustvovalo ukupno oko 150 ucenika, uglavnom zavrsnih razreda ove skole. Teme su bile slijedece: "Sta su ljudska prava?", "Evropska konvencija o ljudskim pravima", "Institucije zastite ljudskih prava u BiH", "Medjunarodni sud u Hagu". Interesovanje ucenika je bilo na zavidnom nivou.
Sredinom decembra zapoceo je novi ciklus predavanja na temu ljudskih prava u Prvoj sarajevskoj gimnaziji. Prvom predavanju prisustvovalo je 165 ucenika. Ovaj novi ciklus predavanja bi trebao da se zavrsi u februaru.
Treba napomenuti da su prilikom svakog predavanja, do sada, prisutnim ucenicima dijeljeni primjerci Evropske konvencije o ljudskim pravima, te Opste deklaracije o pravima covjeka kao i informacija o Helsinskom komitetu za ljudska prava u BiH.

Broj:20-01/97

▲ na vrh