IZVJESTAJ O AKTIVNOSTIMA 
HELSINSKOG KOMITETA ZA LJUDSKA PRAVA U BIH

januar – decembar 2001. godine

Pored redovnih aktivnosti usmjerenih na promociju i zastitu ljudskih prava, u toku 2001. godine, Helsinski komitet za ljudska prava u BiH se, posebno fokusirao na: jacanje mreze monitora Komiteta na podrucju cijele Bosne i Hercegovine, monitoring stanja medija, ostvarivanje zenskih ljudskih prava, edukaciju mladih iz oblasti ljudskih prava, monitoring stanja u kazneno-popravnim ustanovama u Bosni i Hercegovini, rasvjetljavanju sudbine nestalih osoba, te pruzanju besplatne pravne pomoci.

Aktivnosti Helsinskog komiteta su bile usmjerene i na snazenje civilnog drustva i sastojale su se u davanju materijalne i tehnicke podrske pojedinim nevladinim organizacijama, te podrske inicijativama za osnivanje novih nevladinih organizacija koje namjeravaju da se bave problematikom ljudskih prava i demokratizacijom drustva.

U cilju sto boljeg i potpunijeg obavjestavanja javnosti o trenutnom stanju ljudskih prava u Bosni i Hercegovini, Komitet je nastavio sa publikovanjem petnaestodnevnog biltena «Faxletter».

Saopstenja, otvorena pisma, misije utvrdjivanja cinjenica, press konferencije

Povodom napada na kucu povratnika u opstinu Modrica, Zijada Mujkica, Helsinski komitet za ljudska prava u BiH se, 10. januara 2001. godine, oglasio saopstenjem za javnost u kojem je najostrije osudio ovaj akt. Istovremeno, ovaj akt je protumacen kao jos jedan pokusaj ekstremista da zaustave process povratka i obeshrabre sve one koji su podnijeli zahtjev za povrat svojih stanova i kuca u opstini Modrica. Posebno je istaknuta odgovornost, za ovakvo ponasanje, nacelnika opstine Novaka Gojkovic, uz navodjenje da Gojkovic nije osudio ovaj akt terorizma niti je zahtjevao da policija u ovom slucaju profesionalno obavi svoj posao.

Upucen je apel vlastima Republike Srpske i predstavnicima medjunarodne zajednice da adekvatno reaguju na ovaj napad kako bi se sprijecilo nastojanje ekstremista da osujete proces povratka i ugrozavanja licne sigurnost i imovine povratnika.

Kao rezultat jednogodisnjeg monitoringa stanja medija u Bosni i Hercegovini, Komitet je objavio “Izvjestaj o stanju medija u BiH u 2000. godini” koji je prezentovao na press konferenciji odrzanoj 27. januara 2001. godine, u Kuci ljudskih prava Sarajevo. Izvjestaj je izazvao veliku medijsku pozornost, sto svjedoci i cinjenica da je press konferenciji prisustvovalo 18 novinara iz novinskih agencija, dnevnih i sedmicnih listova, televizija i radija.

U saopstenju za javnost, od 06. februara 2001. godine, objavljeno je da je dobitnik Povelje HK BiH za izuzetan doprinos na polju ljudskih prava gospodin Vehid Sehic, jedan od prvih boraca za ljudska prava u Bosni i Hercegovini ciji angazman na zastiti ljudskih prava datira jos iz ratnih vremena. Gospodin Sehic, jedan od osnivaca Foruma gradjana iz Tuzle, je doprinio snazenju civilnog drustva u BiH kako kroz zapazeno djelovanje ove organizacije, tako i kroz podrsku osnivanju znacajnog broja novih nevladinih organizacija u oba entiteta. Posebno je istaknutno njegovo kontinuirano zalaganje na uspostavi pravne drzave i vladavine prava. Inace, Povelja HK BiH za izuzetan doprinos na polju ljudskih prava je najvise priznanje koje dodjeljuje ova organizacija. Ovo priznanje se dodjeljuje jednom u dvije godine istaknutom pojedincu ili organizaciji koji su dali izuzetan doprinos zastiti i promociji ljudskih prava.

08. februara 2001. godine, objavljeno je saopstenje za javnost u kojem je HK BiH iznio svoje iznenadjenje odlukom komesara IPTF-a i guvernera Kantona Sarajevo da obustave process izbora komesara policije Sarajevskog kantona. U saopstenju je navedeno da je Nezavisni odbor za izbor i reviziju radio u veoma teskim okolnostima, te da je Odbor, od svog osnivanja, bio izlozen zestokim pritiscima i pokusajima da se utice na njegovu konacnu odluku. Ovaj akt je ocijenjen kao pritisak predstavnika medjunarodne zajednice i politicke vlasti na jedno nezavisno tijelo. Istovremeno je istaknutno da se ovakvim postupanjem dovodi u pitanje dalji proces ustrojavanja policije prema medjunarodnim normama i prerastanje policije u civilnu sluzbu.

Nakon niza dogadjaja koji su se desili u toku januara 2001. godine u opstinama Cazin i Velika Kladusa, i koji su doveli do pogorsanja bezbjednosne situacije, upuceno je pismo visokim duznosnicima medjunarodne zajednice u BiH (Wolfgang Petritsch, Jacques Paul Klein i Robert Barry) u kojem su upoznati sa konkretnim slucajevima bacanja bombi, otudjivanja imovine DD “Agrokomerc”, te prijetnjama novinaru iz Cazina. U pismu je zatrazena promptna intervencija medjunarodne zajednice u Unsko-sanskom kantonu kako bi se sprijecila dalja destabilizacija sigurnosne situacije.

Povodom politizacije pitanja polozaja Hrvata u Bosni i Hercegovini, Helsinski komitet BiH i Hrvatski helsinski odbor su, 11. aprila 2001. godine, objavili zajednicko saopstenje za javnost u kojem su osudili neustavno i nezakonito djelovanje Hrvatske demokratske zajednice i njenih partnera u konstituisanju “hrvatske samouprave”, smatrajuci da samo akcije zasnovane iskljucivo na principu legaliteta mogu pomoci unaprijedjivanju i zastiti ljudskih prava i sloboda.

U zajednickom saopstenju za javnost helsinskih komiteta Bosne i Hercegovine i Srbije i Medjunarodne helsinske federacije, 08. maja 2001. godine, najostrije su osudjeni organizatori i ucesnici sovinistickih nereda kojima je sprijecen pocetak obnove dzamija u Trebinju i Banja Luci. Tom prilikom je konstatovano da srpski nacionalizam jos uvije nije porazen, te da Republika Srpska, stvorena na zlocinu i genocidu nad bosnjackim narodom, ne moze osigurati postovanje ljudskih i gradjanskih prava svih svojih gradjana.

U sklopu aktivnosti usmjerenih na snimanje stanja ljudskih prava u pojedinim dijelovima Bosne i Hercegovine, Helsinski komitet je, zajedno sa kolegama iz helsinskih komiteta Republike Srpske, Norveske, te Medjunarodne helsinske federacije, u periodu od 08. do 11. aprila 2001. godine, realizovao Misiju utvrdjivanja cinjenica u istocnoj Bosni, i to u mjesta: Gorazde, Dubista, Povrsnica, Kopaci i Foca. Tom prilikom clanovi misije su se susreli sa predstavnicima lokalnih vlasti, lokalnih nevladinih organizacija, kao i sa povratnicima u ova mjesta.

Nakon realizacije Misije utvrdjivanja cinjenica u istocnoj Bosni, izdato je zajednicko saopstenje za javnost, u kojem je iznesena ocjena da proces povratka u ovu regiju napreduje, mada je broj izbjeglih i raseljenih koji se vracaju daleko od zadovoljavajuceg. Navedeni su glavni problemi sa kojima se povratnici susrecu, kao sto su obrazovanje djece povratnika, nemogucnost zaposlenja, zdravstvena zastita, penziono osiguranje i osiguranje za invalide. Istaknutno je da se bez veceg angazovanja domacih institucija i domacih vlasti, kao i medjunarodne zajednice – prvenstveno donatorskih organizacija – bolji kvalitativni rezultati ne mogu postici.

U saopstenju za javnost, od 22. maja 2001. godine, Komitet je iznio svoj stav kada je rijec o nosiocima stanarskog prava u stanovima koji potpadaju pod restituciju. U saopstenju je zatrazeno da se zastite prava nosilaca stanarskog prava u stanovima koji potpadaju pod restituciju, s tim sto bi drzava bila u obavezi da adekvatno obesteti vlasnike stambenih jedinica.

Biljezeci porast broja raseljenih lica iz Republike Srpske koja su delozirana iz stanova u Kantonu Sarajevo, a kojima nije obezbijedjen nuzni smjestaj od strane kantonalnog ministarstva za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice, Komitet se, 24. maja 2001. godine, oglasio saopstenjem za javnost u kojem je iznio misljenje da ova kategorija gradjana nije dovoljno zasticena od strane nadleznih organa. Istovremeno je upucen apel nadleznom kantonalnom ministarstvu da iznadje najoptimalnija rjesenja za ove ljude, te da im se na taj nacin omoguci ostvarivanje prava koja im prema postojecim zakonskim odredbama pripadaju.

Pocetkom jula 2001. godine, Komitet je organizovao press konferenciju u Kuci ljudskih prava Sarajevo, na kojoj je javnosti prezentovana “Analiza stanja ljudskih prava u Bosni i Hercegovini u prvoj polovini 2001. godine”. Press konferenciji je prisustvovalo 15 novinara novinskih agencija, dnevnih i sedmicnih listova, radija i televizije. Prezentovana Analiza je izazvala veliku paznju javnosti.

Zajedno sa Koalicijom nevladinih organizacija BiH “IZBORI”, Helsinski komitet za ljudska prava u BiH je, 14. jula 2001. godine, uputio apel clanovima oba doma Parlamentarne skupstine BiH da usvoje Izborni zakon. U saopstenju je, takodjer, istaknuto da su ove dvije organizacije svjesne da medjunarodna zajednica nema namjeru da organizuje naredne izbore, te da je, s toga, odgovornost za njihovo organizovanje na Parlamentarnoj skupstini Bosne i Hercegovine, sto cini njegovo usvajanje jos hitnijim.

Prateci situaciju vezano za strajk uposlenih novinara i tehnickog osoblja u RTV Gorazde, Helsinski komitet se, 18. jula 2001. godine, oglasio saopstenjem za javnost u kojem je izrazio podrsku zahtjevima uposlenih novinara i tehnickog osoblja RTV Gorazde, a koji su se odnosili na isplatu zaostalih plata i rjesavanje statusa ove medijske kuce. S druge strane, pozvani su Vlada i Skupstina Bosansko-podrinjskog kantona da u sto kracem roku razrijese statusne probleme RTV Gorazde i zaposlenih, cime bi stanovnici ovog kantona mogli ostvariti jedno od osnovnih ljudskih prava – pravo na informaciju.

Baveci se problematikom povratka i radeci na zastiti ljudskih prava vezanih za povratak, Helsinski komitet je, 30. jula 2001. godine, uputio pismo premijeru vlade Kantona Sarajevo, gospodinu Husi Hadzidedicu, u kojem je zatrazio od njega odgovor na nekoliko pitanja, kao sto su: broj stambenih jedinica u Kantonu koje nisu privatizirane; broj podnijetih zahtjeva za povrat; broj stambenih jedinica ciji povrat nije zatrazen; broj zahtjeva za nadovjeru ugovora o koristenju stanova; broj izvrsenih zahtjeva za nadovjeru ugovora o koristenju stanova; itd… U pismu je izrazeno misljenje da bi se, tacnim uvidom u ove podatke, moglo doprinijeti rjesavanju akutnih problema pri rjesavanju stambenih problema, posebno ugrozenih kategorija stanovnistva kao sto su demobilisani borci, ratni vojni invalidi i clanovi porodica sehida i poginulih boraca.

Imajuci u vidu sporost institucija Bosne i Hercegovine u ratifikaciji Rimskog statuta kojim se predvidja osnivanje Stalnog Medjunarodnog krivicnog tribunala, kao vaznog faktora u medjunarodnim odnosima, Komitet je, 18. septembra 2001. godine, uputio pismo zvanicnicima Bosne i Hercegovine u kojem ih je zamolio da iskoriste svoj autoritet i kompetencije kako bi se ubrzao proces ratifikacije, cime bi se Bosna i Hercegovina ukljucila u red drzava koje su izvrsile ratifikaciju ovog dokumenta.

Nastavljajuci sa realizacijom Misija utvrdjivanja cinjenica u pojedinim regijama Bosne i Hercegovine, Komitet je, 26. i 27. septembra 2001. godine, posjetio podrucje Modrice i Gradacca. Tokom boravka u ovim mjestima razgovarano je sa predstavnicima lokalnih vlasti, predstavnicima pojedinih lokalnih nevladinih organizacija, te povratnicima u ova podrucja. Zakljucak je da su gotovo nestali problemi vezani za bezbjednost povratnika, ali je podvuceno da se popravak stambenih objekata sporo odvija, kao i to da su odsutne investicije u privredu cime je, prakticno, povratak ucinjen neodrzivim. Takodjer je istaknuta potreba da lokalne vlasti, zajedno sa entitetskim ucine dodatne napore kako bi se povratak ubrzao i ucinio odrzivim.

Povodom sve cescih obracanja penzionera Helsinskom komitetu sa zahtjevom da im se omoguci koristenje zdravstvene zastite na teritoriji na kojoj zive, odnosno kojoj gravitiraju, kao i zahtjevom da im se penzije isplacuju iz penzionog fonda onog entiteta u kojem zive, Komitet se, 02. novembra 2001. godine, oglasio saopstenjem za javnost u kojem je izrazio stav da hitno treba pristupiti izmjeni zakonske regulative kojom su penzioneri povratnici dovedeni u polozaj diskriminisanih gradjana. Apelovano je da se postigne sporazum nadleznih fondova penzionog osiguranja i fondova zdravstvene zastite s ciljem zadovoljavanja potreba i prava kategorije penzionera cija su prava trenutno uskracena.

I ove godine, kao i prethodne, Helsinski komitet je Dan ljudskih prava, 10. decembra 2001. godine, posvetio pitanju rasvjetljavanja sudbine nestalih osoba. Toga dana objavljeno je saopstenje za javnost u kojem je izrazeno da je nedopustivo da vlasti jos uvijek nisu ucinile dovoljan napor kako bi se rasvijetlila sudbina nestalih i kako bi se prekinula agonija clanova njihovih porodica. Tom prilikom pozvane su politicke partije, nevladine organizacije, te mediji da posvete duznu paznju ovom problemu.

15. decembra 2001. godine, u Kuci ljudskih prava Sarajevo, organizovana je press konferencija na kojoj je prezentovana “Analiza stanja ljudskih prava u Bosni i Hercegovini za 2001. godinu”. Konferenciji je prisustovalo 14 novinara novinskih agencija, dnevnih i sedmicnih listova, radija i televizije.

Nakon niza iznesenih optuzbi na racun rada i djelovanja Helsinskog komiteta za ljudska prava u Bosni i Hercegovini reis-ul-uleme IZ BiH hadzi Mustafe ef. Cerica, Komitet mu je uputio otvoreno pismo 21. decembra 2001. godine, u kojem ga je podsjetio na nalaze i konstatacije ove organizacije sadrzane u godisnjem Izvjestaju o stanju ljudskih prava u BiH za 2001. godinu, a koje demantuju njegove navode.

Povodom zavrsetka projekta: “Monitoring stanja zenskih ljudskih prava u BiH u 2001. godini” u Kuci ljudskih prava Sarajevo, 26. decembra 2001. godine, odrzana je press konferencija na kojoj je prezentirana javnosti “Analiza stanja zenskih ljudskih prava u BiH u 2001. godini”. Tom prilikom ukazano je na brojne primjere dikriminacije zena u drustvu i drzavi - od zaposljavanja do vrsenja vlasti. Zbog marginalnog polozaja zena u javnom zivotu i u porodici, Helsinski komitet je preporucio dosljednu provedbu izbornog zakona koji garantuje procenat ucesca zena u vlasti, tarnsparentnost statistickih podataka o ucescu zena u politickom i kulturnom zivotu, realizaciju drzavnog zakona protiv trgovine ljudima, kao i bolju saradnju nevladinih organizacija i zena politicara u zemlji.

Konferencija je izazvala veliku medijsku pozornost, a prisustvovalo joj je 15 novinara novinskih agencija, dnevnih i sedmicnih listova, radija i televizije.

Tokom godine Helsinski komitet za ljudska prava u BiH je realizovao projekat: “Monitoring stanja u kazneno-popravnim ustanovama u BiH u 2001. godini” sa cijim rezultatima je upoznao javnost, 07. januara 2002. godine, putem informacije koja je distribuirana nadleznim drzavnim i entitetskim institucijama, kazneno-popravnim ustanovama u BiH, te sredstvima javnog informisanja. Informacija je bila samo dio Izvjestaja koji je HK BiH sacinio na osnovu monitoringa 12 kazneno-popravnih ustanova u BiH u toku 2001. godine. U Informaciji je ocijenjeno da su kazneno-popravne ustanove u BiH u veoma losem materijalnom i finansijskom stanju. Posebno je naglaseno veoma lose stanje smjestajnih kapaciteta u svim ustanovama, te problem pretrpanosti ustanova na podrucju Federacije BiH. Na kraju Informacije izneseno je nekoliko prijedloga u cilju poboljsanja stanja u kazneno-popravnim ustanovama u BiH.

Oba izvjestaja (Izvjestaj o stanju zenskih ljudskih prava u BiH, te Izvjestaj o stanju u kazneno-popravnim ustanovama u BiH) su dostupni na Internet stranici HK BiH: www.bh-hchr.org

Seminari, okrugli stolovi, konferencije

U organizaciji Helsinskog komiteta za ljudska prava u BiH, a uz podrsku Norveskog helsinskog komiteta, u Sarajevu je od 12. do 20. januara odrzana Skola ljudskih prava za mlade – prva generacija. Cilj ove Skole je bio da kombinacijom predavanja i grupnog rada polaznici steknu osnovna znanja o ljudskim pravima, medjunacionalnom razumijevanju i mirnom rjesavanju sukoba. Skolu je pohadjalo 16 srednjoskolaca iz Cazina, Velike Kladuse, Livna, Mostara, Zenice, Gorazda, Sarajeva (F BiH), Bijeljine (RS) i Brckog (distrikt pod medjunarodnim nadzorom).

09. februara 2001. godine, odrzana je Redovna godisnja skupstina Helsinskog komiteta za ljudska prava u Bosni i Hercegovini. Razmatrano je stanje ljudskih prava u BiH, a usvojeni su izvjestaji o radu HK BiH, te finansijskom poslovanju za 2000. godinu, kao i Plan rada HK BiH i Finansijski plan za 2001. godinu. Na Skupstini je urucena i Povelja Komiteta Vehidu Sehicu za izuzetan doprinos na zastiti i promociji ljudskih prava u Bosni i Hercegovini.

Zajedno sa kolegama iz Norveskog helsinskog komiteta i udruzenja gradjana “Istina i pomirenje”, Komitet je, 14. februara 2001. godine, organizovao jednodnevni Medjunarodni okrugli stol na temu: “Tesko pomirenje”. Tom prilikom javnosti je prezentirana i knjiga aktiviste za ljudska prava i clana norveskog helsinskog komiteta, Envera Djulimana, “Tesko pomirenje”. Na kraju skupa ucesnici okruglog stola su donijeli zakljucke sa kojima je javnost upoznata kroz saopstenje za stampu.

U Sarajevu je, u organizaciji HK BiH, 16. i 17. marta 2001. godine, odrzan dvodnevni “Seminar za monitore HK BiH”, na kojem je ucestvovalo 15 buducih monitora. Tokom rada Seminara obradjivane su teme: “Institucija Ombudsmena BiH”, “Principi monitoringa ljudskih prava”, “Monitoring sudskog procesa i monitoring zatvorskih uslova”, “Principi monitoringa medija”, “Osnove monitoringa rada policije i izbornog procesa”, “Monitoring zenskih ljudskih prava”. Predavaci su bili: Frank Orton, Srdjan Dizdarevic, Senka Nozica, Zoran Udovicic, Nada Ler – Sofronic.

Nastavljajuci sa aktivnostima na edukaciji monitora, te jacanju mreze monitora na podrucju cijele Bosne i Hercegovine, Helsinski komitet je, 25. i 26. maja 2001. godine, u
Sarajevu, organizovao jos jedan Seminar za monitore HK BiH. Tokom rada Seminara obradjene su teme: “Evropski sud za ljudska prava”, “Funkcionisanje i uloga Doma za ljudska prava u BiH”, “Polozaj i stanje manjina u BiH”. Predavaci su bili: Therese Nelson, Peter Kampees, te Nedjo Milicevic. Ucesnici Seminara su dobili i “Uputstvo za monitoring” Helsinskog komiteta za ljudska prava u BiH, koji sadrzi osnovne smjernice i instrukcije za sto temeljitiji monitoring pojedinih oblasti, kao sto su: diskriminacija, vlast i zakon, religija, mediji, povratak, izbjegla i raseljena lica, itd … Pored monitora HK BiH, Seminaru je prisustvovalo i osam sudskih praktikanata Kantonalnog suda u Sarajevu.

U organizaciji Medjunarodne helsinske federacije za ljudska prava i Helsinskog komiteta za ljudska prava u BiH, u Neumu je od 12. do 15. jula 2001. godine, odrzana trodnevna konferencija na kojoj se razgovaralo o ideji istine i pomirenja u BiH, Medjunarodnom krivicnom tribunalu za ratne zlocine pocinjene na tlu bivse Jugoslavije, te buducnosti Koalicije nevladinih organizacija BiH “IZBORI”. U radu Konferencije ucestvovalo je 25 predstavnika nevladinih organizacija – clanica Koalicije NVO BiH “IZBORI”, te predstavnika Medjunardone helsinske federacije. Sa Konferencije je upuceno zajednicko pismo clanovima Parlamenta BiH, najvisim duznosnicima drzave i njenih entiteta, medjunarodnim predstavnicima u BiH i medijima sa zahtjevom da se sto prije usvoji izborni zakon s cime se neopravdano kasni i time sprijecava ulazak BiH u Vijece Evrope.

U cilju analize stanja ljudskih prava u Bosni i Hercegovini nakon dogadjaja u Sjedinjenim americkim drzavam od 11. septembra 2001. godine, Helsinski komitet je, 21. novembra 2001. godine, organizovao Okrugli stol na temu: “Ljudska prava u BiH u svjetlu dogadjaja od 11. septembra”. U radu okruglog stola je ucestvovalo 17 predstavnika najvisih drzavnih organa, medjunarodne zajednice i domaceg nevladinog sektora. Na kraju okruglog stola su doneseni zajednicki zakljucci sa kojima je upoznata javnost kroz saopstenje za stampu.

Izdavacka djelatnost

Nastavljajuci sa praksom iz prethodne godine, kada smo objavili knjigu koja je sadrzavala sve bitnije pisane dokumente Helsinskog komiteta za ljudska prava u Bosni i Hercegovini, i to za period 1995. – 1999. godina, Komitet je 27. marta 2001. godine objavio knjigu “Helsinski komitet za ljudska prava u BiH u 2000. godini – Dokumenti”. Ova publikacija predstavlja zbirku izvjestaja, pisama, saopstenja koje je HK BiH objavio tokom 2000.-te godine i namijenjena je svim onim koji pokazuju interesovanje za rad Komiteta i stanje ljudskih prava u Bosni i Hercegovini. Publikacija je uradjena bi-lingualno, na domacem i engleskom jeziku.

U namjeri da bosansko-hercegovackim novinarima omogucimo uvid u sve relevantne tekstove koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini, a odnose se na medije, slobodu izrazavanja, kao i informacije o mogucnostima zastite njihovih prava, Komitet je publikovao, 20. jula 2001. godine “Prirucnik za novinare”. Prirucnik je distribuiran svim novinarskim udruzenjima u Bosni i Hercegovini, te individualno – novinarima koji nisu clanovi nekog od postojecih udruzenja.

U saradnji sa kolegama iz Helsinskog odbora Srbije, u Sarajevu je, 22. septembra 2001. godine, organizovana promocija knjige “Portreti”, autora dr. Slobodana Inica.

I tokom 2001. godine Komitet je nastavio sa izdavanjem petnaestodnevnog biltena o stanju ljudskih prava u Bosni i Hercegovini “Faxletter”. Ukupno je publikovano 22 broja ovog biltena koji se istovremeno radio na dva jezika, domacem i engleskom. Bilten je bio distribuisan putem poste na oko 100 adresa u Bosni i Hercegovini, i putem E-mail-a u inostranstvo, otprilike, u istom broju. Takodjer, bio je dostupan i na Web stranici Helsinskog komiteta za ljudska prava u BiH. U toku 2001. godine zabiljezeno je 194.355 posjeta Web stranici Komiteta, sto samo po sebi govori kakva je zainteresovanost za stanje ljudskih prava, pogotovo medju nasim gradjanima koji se trenutno nalaze u inostranstvu

U cilju sto sire promocije “Evropske konvencije o zastiti ljudskih prava i osnovnih sloboda”, Komitet je, tokom maja 2001. godine, izradio i distribuirao 150.000 komada kesica secera na kojima su bila odstampana neka od osnovnih ljudskih prava.

Saradnja sa drugim nacionalnim Helsinskim komitetima i medjunarodnim organizacijama

U toku 2001. godine Helsinski komitet za ljudska prava u Bosni i Hercegovini je ostvario saradnju sa nizom domacih i inostranih nevladinih organizacija, od kojih bi istakli vec tradicionalno dobru i konstruktivnu saradnju, kroz realizaciju zajednickih projekata, sa Helsinskim komitetima Svedske i Norveske, Medjunarodnom Helsinskom Federacijom za ljudska prava iz Beca, Helsinskim odborima Srbije, Hrvatske, Crne Gore, a od domacih nevladinih organizacija bi istakli saradnju sa Helsinskim odborom za ljudska prava u Republici Srpskoj, Centrom za zastitu prava manjina, Krugom 99, Centrom za razvoj civilnog drustva, Forumom gradjana Tuzla, NVO “Krajina”.

Broj: 23-01/2002 

▲ na vrh