IZVJEŠTAJ O AKTIVNOSTIMA
HELSINŠKOG KOMITETA ZA LJUDSKA PRAVA U BIH

(period januar – decembar 2003. godine)

Helsinški komitet za ljudska prava u Bosni i Hercegovini je, kao i svih prethodnih godina, i tokom 2003. godine nastavio sa praćenjem stanja ljudskih prava u Bosni i Hercegovini, te reagovanjem na pojave njihovog kršenja putem izvještaja, javnih saopštenja i informisanja nadležnih domaćih i inostranih institucija.

Pored toga, aktivnosti HK BiH su bile usmjerene na pružanje besplatne pravne pomoći građanima BiH. Stručnoj službi se,  u 2003. godini, obratilo 10.773 građana sa područja Bosne i Hercegovine sa sledećim povredama prava: državljanstvo, mirno uživanje posjeda, pravo na pravično suđenje, prava vezana za radno – pravni status, postupak privatizacije – restitucije itd.; organizovanje i realizaciju Misije utvrđivanja činjenica u lokalnim sredinama Bosne i Hercegovine – Cazin, Bosanski Petrovac, Sanski Most, Velika Kladuša, Bužim, Bihać, Jajce, Foča/Srbinje, Bugojno, Višegrad i Zvornik i stanja ženskih ljudskih prava žena u zatvorima – Tuzla, Kula, Sokolac i Mostar, praćenje prava žena u Bosni i Hercegovini; dječijih prava; ostvarivanje ljudskih prava osoba sa invaliditetom; pravosuđe; izbjegla i raseljena lica; stanje medijskih sloboda i slobode izražavanja; edukacija mladih iz oblasti ljudskih prava kroz organizovanje tri Škole ljudskih prava.

Upravni odbor i Skupština HK BiH posebno se bavila pitanjima objedinjavanja Helsinškog pokreta u Bosni i Hercegovini. Ovo pitanje je tretirano na posebno organizovanoj sjednici Upravnih odbora HK BiH i HORS-a, održanoj u Brčkom, i posebnoj tački Dnevnog reda na Godišnjoj skupštini HK BiH, te na svim sjednicama Upravnog odbora.

Nastavljajući realizaciju projekta iz 2002. godine, koji se odnosi na Koaliciju NVO BiH «IZBORI», posebno u dijelu implementacije izbornih rezultata, Helsinški komitet je u 2003. godini izdao publikaciju Programi političkih partija i koalicija zastupljnih u Predstavničkom domu BiH. Također, HK BiH je bio suizdavač knjige Uvod u ljudska prava.

Saopštenja, otvorena pisma, misije utvrđivanja činjenica, press konferencije

U prvoj polovini januara 2003. godine organizovana je press konferencija, gdje je prezentirana analiza ljudskih prava u BiH u 2002. godini i ovaj izvještaj je privukao veliku pažnju javnosti te bio u cjelosti objavljen u listu «Oslobođenje».

Također, u prvom mjesecu 2003. godine HK BiH se saopštenjem za javnost oglasio u vezi sa stanjem u Čečeniji. Ovo pismo je imalo za cilj da se domaća javnost upozori na situaciju u kojoj se nalaze raseljene osobe iz Čečenije, i prisutne pritiske na raseljena lica koja se protjeruju, kao i na položaj civila koji trpe torturu, nasilje i sve vrste kršenja ljudskih prava. Posebno je izražen protest protiv odluke Ruske federacije da se zatvori Misija OSCE-a u Čečeniji, te na neprihvatljivu politiku Federalne vlasti na polju informisanja.

Tokom februara HK BiH, u ime Koalicije NVO BiH, se obratio javnosti u vezi sa nedopustivom sporošću konstituisanja organa vlasti u BiH, čime su usporene sve započete reforme. U isto vrijeme HK je insistirao da političke partije, pobjednice na izborima 2002. godine preuzmu u punom kapacitetu sve svoje ingerencije i odgovornosti i pristupe rješavanju ključnih društvenih problema, te na takav način počnu ispunjavati svoja predizborna obećanja.

Helsinški komitet za ljudska prava u BiH, na osnovu obraćanja grupe naših građana koji žive u Jordanu, a imaju dvojna državljanstva – bosanskohercegovačko i jordansko, obratio se Direktoru DGS-a sa upozorenjem da ovi građani doživljavaju ugrožavanje svojih ljudskih prava, jer i pored posjedovanja pasoša Bosne i Hercegovine, boravak ovih ljudi u našoj zemlji se tretira kao ilegalan. Ove neprijatnosti su se dešavale na graničnom prelazu Aerodroma Sarajevo.

Helsinški komitet je uputio pismo Mladenu Ivaniću, ministru inostranih poslova BiH, u kojem mu se skreće pažnja na značaj ratifikacije Rimskog statuta, kojim je uspostavljen Međunarodni krivični sud sa sjedištem u Hagu, a čija je potpisnica i Bosna i Hercegovina, ocijenivši da država Bosna i Hercegovina ne bi trebala da potpiše ugovor sa SAD-om, koji se odnosi na davanje imuniteta građanima SAD-a, koji žive i borave u BiH u odnosu na Međunarodni krivični sud.

Zajednička sjednica UO-a HK BiH i HORS-a, na kojoj je se raspravljalo o stanju ljudskih prava u BiH i budućnosti i perspektivama helsinškog pokreta u Bosni i Hercegovini.

Kada se radi o budućnosti i perspektivama helsinškog pokreta u Bosni i Hercegovini HK BiH je ponudio Platformu o objedinjavanju helsinškog pokreta u BiH koja nije prihvaćena od strane HORS-a, ali su članovi ovog Upravnog odbora naglasili da su imali slična razmišljanja da i oni ponude jedan dokument, te su odbili da raspravljaju o objedinjavanju ove dvije organizacije, ali su iskazali spremnost za saradnju na zajedničkim programima i projektima. Kao rezultat cjelokupnog sastanka je izdato zajedničko saopštenje za javnost u kome su iznešeni podudarni stavovi ove dvije organizacije u vezi stanja ljudskih prava u Bosni i Hercegovini.

Međunarodna helsinška federacija, HK BiH i HORS su zajedničkim saopštenjem reagovali na stradanje od mine petoro povratnika u opštini Domaljevac – Šamac. Zabrinjavajuće je da u BiH postoji više od 18 000 minskih polja, da je od kraja rata bilo više od 1 400 minskih nesreća u BiH, od čega je poginulo 382 lica, 738 ljudi dobilo teške tjelesne povrede sa trajnim posljedicama, dok je 282 lica zadobilo lakše tjelesne povrede, a svakako je najtragičnije saznanje da su u 160 slučajeva, žrtava od mina zaostalih iz rata, bila djeca.

Ove tri organizacije apelovale su na domaće nadležne institucije i predstavnike međunarodne zajednice, zadužene za implementaciju Mirovnog sporazuma, da preduzmu hitne aktivnosti na stvaranju sigurnog okruženja za povratnike, i da pojačaju aktivnosti na deminiranju terena, posebno u zonama povratka.

Helsinški komitet se pismom obratio predsjedniku Vlade Kantona Sarajevo, Denisu Zvizdiću, a na osnovu obraćanja građana koji smatraju da su njihova prava ugrožena primjenom Zakona o nadziđivanju zgrada, izgradnje potkrovnih stanova i stanova u zajedničkim dijelovima stambeno – poslovnih zgrada. Ovim obraćanjem HK je pozvao Vladu Kantona da preduzme sve aktivnosti iz okvira svoje nadležnosti kako bi se spriječile povrede ljudskih prava i uklonile posljedice dosadašnjih povreda.

U maju smo se obratili javnosti saopštenjem vezanim za ratifikaciju bilateralnog sporazuma sa SAD-om o neizručenju državljana SAD stalnom Međunarodnom krivičnom tribunalu u Hagu. Helsinški komitet je upozorio domaću vlast da u slučaju ratifikacije ovoga ugovora sa SAD-om, Bosna i Hercegovina krši obaveze potpune saradnje BiH sa Međunarodnim krivičnim sudom. Pozvana je Parlamentarna skupština, zajedno sa drugim nevladinim organizacijama da ovaj sporazum ne usvoji.

U junu, Helsinški komitet za ljudska prava u BiH se obratio Visokom predstavniku za BiH, Paddy Ashdown-u, pismom u kome je izrazio svoje neslaganje sa prijedlogom o prestanku rada Doma za ljudska prava. HK BiH smatra da je Dom za ljudska prava ključna institucija i pouzdan mehanizam zaštite individualnih ljudskih prava i sloboda pred kojim ima oko 10 000 dosijea i da ovo tijelo mjesečno prihvata oko 200 novih predmeta, što samo po sebi pokazuje na značaj ove institucije za građane Bosne i Hercegovine. Ove činjenice ukazuju na prijeku potrebu produžavanja rada ove institucije.

Tragom obraćanja fra Ive Markovića, a vezano za položaj građana hrvatske nacionalnosti u Sarajevu, obavljeni su razgovori sa jednim brojem predstavnika političkih partija sa hrvatskim predznakom, katoličke crkve, kulturnih i obrazovnih ustanova, kao i sa jednim brojem istaknutih pojedinaca iz reda hrvatskog naroda, te sa predstavnicima Kantonalnog MUP-a. Na temelju utvrđenog činjeničnog stanja HK BiH uputio je javnosti dokument pod nazivom «Multietničnost i multireligioznost na udaru», i dao sljedeće preporuke:

1. Političkim partijama: da se odnose principijelno i sa jednakim stepenom kritičnosti prema svim oblicima nasilja, vandalizma, upotrebe govora mržnje i zapaljivog govora. Pozivamo političke stranke da se distanciraju od ovih pojava bez obzira na nacionalnu i vjersku pripadnost počinilaca i žrtava.

2. Apelujemo na političke stranke da na teritorijama na kojima su na vlasti ispolje posebnu osjetljivost prema položaju pripadnika naroda koji su brojčano manji.

3. Pozivamo političke partije da posvete dužnju pažnju procesu pomirenja i uspostavi tolerantnih, civilizovanih odnosa među građanima Bosne i Hercegovine.

4. Ministarstvu za ljudska prava, izbjeglice i azil: da što prije stavi u parlamentranu proceduru tekst Zakona o uspostavljanju Komisije za istinu i pomirenje u Bosni i Hercegovini.

5. Vjerskim zajednicama: da pokrenu suštinski dijalog o međureligijskim odnosima kako na nivou Međureligijskog vijeća tako i na lokalnim nivoima, među sveštenicima i vjernicima.

6. Od posebnog značaja bi bilo angažovanje vjerskih zajednica na promovisanju međuvjerske tolerancije. U tom okviru, preporučujemo da se u nastavu vjeronauke uvedu sadržaji koji bi doprinijeli poznavanju drugih religija prisutnih u Bosni i Hercegovini.

7. Medijima: da reafirmišu principe profesionalnog novinarstva kroz poštovanje kodeksa profesije i objektivno i nepristrasno informisanje javnosti. Posebno apelujemo na pisane medije da se uzdrže od senzacionalizma koji može da prouzrokuje trovanje međunacionalnih i međuvjerskih odnosa i da izazove osjećaj straha i nesigurosnosti kod pripadnika određenih nacionalnih i vjerskih skupina.

8. Policiji i sudstvu: da se pridržavaju ustava i zakona i da prema svakom građaninu postupaju jednako, bez predrasuda, poštujući temeljne principe pravne države.

Ovaj dokument je objavljen u printanim medijima Oslobođenje, Dani, Slobodna Bosna, Front Slobode, Ljiljan; kao i u nekim elektronskim medijima. Reakcije velikog broja građana su bile izuzetno pozitivne.

Realizujući projekat Misije utvrđivanja činjenica u oblasti ljudskih prava u regionima Bosne i Hercegovine (Bihać, Velika Kladuša, Cazin, Sanski Most, Bosanski Petrovac, Jajce, Bugojno, Višegrad, Foča/Srbinje i Zvornik) u partnerstvu sa Fondacijom Heinrich Böll – Regionalni ured Sarajevo, Helsinški komitet je nakon obilaska lokalnih sredina informisao javnost putem press konferencija o stanju ljudskih prava u tim sredinama.Upućena su pisma predsjedniku Vlade F BiH Ahmedu Hadžipašiću i Visokom predstavniku za BiH u kojima su iznesena neka zapažanja vezana za neprovođenje odluka Doma za ljudska prava.

Povodom posjete predstavnika HK BiH štrajkačima glađu «Žitoprerade» u Bihaću, Helsinški komitet je uputio pismo Visokom predstavniku za BiH i Predsjedniku Vlade F BiH Ahmedu Hadžipašiću. Ukazano je na to da su se radnici opredjelili na ovaj korak zbog neisplaćenih plata, neuplaćivanja doprinosa za zdravstveni i penzioni fond, neplaćanja poreza. Novi vlasnici ovog privatizovanog preduzeća ne ispunjavaju svoje obaveze i pokazuju krajnju nebrigu za probleme zaposlenih, a ništa bolje se ne ponašaju kantonalne vlasti i vlasti F BiH, kao i nadležni sudovi, što sve ukazuje na korupciju u koju su uvučeni političari, sudstvo i kantonalna agencija za privatizaciju.

U septembru, Helsinški komitet BiH obratio se bosanskohercegovačkoj javnosti sa stavom da manjinama treba omogućiti učešće u zakonodavnoj vlasti. U BiH trenutno postoji, pored tri konstitutivna naroda, 15 nacionalnih manjina. Evropska konvencija o zaštiti nacionalnih manjina, te usvojeni Zakon o nacionalnim manjinama, garantuju pravo na jednakost svim građanima. Kako je odsustvo predstavnika nacionalnih manjina u skupštinama evidentno, to znači da su praktično nacionalne manjine isključene iz političkog života zemlje, i onemogućeno im je učešće u odlučivanju o sopstvenom položaju u društvu. Helsinški komitet je predložio Radnoj grupi za izmjene i dopune Izbornog zakona u Bosni i Hercegovini, da u prijedlog izmjena i dopuna ugrade i odredbe koje će omogućiti pripadnicima nacionalnih manjina da biraju svoje predstavnike za sve nivoe zakonodavne vlasti. Time bi se značajno uticalo na poboljšanje položaja nacionalnih manjina i na sveukupnu afirmaciju ljudskih prava i sloboda u Bosni i Hercegovini.

Helsinški komitet za ljudska prava u Bosni i Hercegovini je saopštenjem za javnost i pismom predsjedavajućim Doma naroda i Predstavničkog doma F BiH izrazio zabrinutost i neslaganje sa Odlukom Parlamenta F BiH, i pozvao ih da preispitaju i ponište Odluku koja se odnosi na izmjenu Zakona o Federalnoj radioteleviziji u nametanja obaveze ovom jevnom servisu da direktno prenosi sva zasijedanja oba Doma Parlamenta F BiH. Helsinški komitet smatra da je ova odluka direktno miješanje u uređivačku politiku FTV-a, i u suprotnosti je sa standardima Vijeća Evrope koji se odnose na javne emitere. Po ovim standardima Javni servis ima pravo, ali nikako i obavezu da prenosi parlamentarne debate.

Na Godišnjoj skupštini HK BiH jedan od Zaključaka bio je da Upravni odbor, kao nosilac posla, nastavi aktivnosti na objedinjavanju Helsinškog pokreta u Bosni i Hercegovini. Nakon što Helsinški odbor za ljudska prava u RS-u nije ispoštovao obavezu, preuzetu na zajedničkoj sjednici UO HK BiH i UO HORS-a u Brčkom 28.02.2003., i u roku od tri mjeseca iznijeo svoje viđenje budućnosti helsinškog pokreta, zaduženi član Upravnog odbora HK BiH u julu je vodio sa predstavnikom HORS-a razgovor o mogućnosti objedinjavanja dvije organizacije. Njegov pismeni izvještaj sa tog sastanka, Upravni odbor HK BiH je, poslije provedene rasprave, prihvatio i usvojio kao vlastiti dokument.

Upućeno je novo pismo članovima Upravnog odbora HORS-a i samom Branku Todoroviću, u kojem je iskazana spremnost na ponovni sastanak ova dva tijela. Zatraženo je i izjašnjavanje članova UO HORS-a i Branka Todorovića o nekim navodima iznesenim tokom razgovora sa predstavnikom UO HK BiH, ali i u listu «Slobodna Bosna» od 25.09.2003. godine.

Do kraja 2003. godine niko od članova UO HORS-a, ni Branko Todorović lično nije reagovao na upućeno pismo.

Helsinški komitet je u pismu Visokom predstavniku za BiH, Paddy Ashdownu, kao i članovima Predsjedništva BiH, reagovao na način izbora Ombudsmana za ljudska prava u Bosni i Hercegovini, ističući da imenovanje ombudsmana od strane Predsjedništva BiH nije u skladu sa međunarodnim normama i standardima u oblasti zaštite ljudskih prava, koji u prvi plan stavljaju potrebu da institucija ombudsmana bude nezavisna od izvršne vlasti, čiju kontrolu obavlja. Odluka o Zakonu o ombudsmanima koja je na snazi u Bosni i Hercegovini je u suprotnosti sa praksom u demokratskim zemljama, jer na takav način, prema mišljenju HK BiH, devalvira instituciju ombudsmana i smanjuje mogućnost da ona efikasno štiti ljudska prava i slobode. Helsinški komitet je predložio da se ova Odluka izmjeni, odnosno da se izmjeni član 9 ove Odluke, te da se predlaganje ombudsmana prepusti nezavisnoj komisiji koji bi se birali na osnovu konkursa, čime bi se zaštitila nezavisnost, autoritet i efikasnost ombudsmana u Bosni i Hercegovini.

U drugoj polovini decembra HK BiH se obratio pismom Predsjedniku Republike Srpske, a povodom osnivanja Komisije za Srebrenicu. Izneseno je očekivanje da će se konačno ispoštovati ljudska prava članova porodica osoba koje se vode kao nestale, i koje imaju pravo na istinu, a da su vlasti dužne da to pravo ispoštuju. Helsinški komitet se posebno zalaže da Komisija bude nezavisna i nepristrasna, te da bi za njene članove trebalo birati ljude od nepodijeljenog ugleda i ličnog integriteta, ljude koji nisu kompromitovani u vrijeme ratnih događanja, niti su u to vrijeme zauzimali važne političke, ili vojne funkcije. Komisija bi, po svom sastavu, trebala biti multietnička, i u nju ne bi trebali biti imenovani nosioci političkih funkcija, ili visokorangirani partijski aktivisti. Posebno je značajno obezbijediti transparentnost rada ove komisije i njenu otvorenost prema porodicama nestalih. Za utvrđivanje činjenica i rasvjetljavanje događaja koji su vezani za Srebrenicu od izuzetnog značaja je otvorenost svih izvora informisanja, kao što su Ministarstvo odbrane, Vojska RS-a, Ministarstvo unutrašnjih poslova, kao i lokalne vlasti u Srebrenici, Bratuncu, Zvorniku itd. Osim toga, svim svjedocima i članovima porodica žrtava treba dati mogućnost da svjedoče pred Komisijom, jer je to jedna od elementarnih pretpostavki njenog uspješnog rada. U pismu je izraženo uvjerenje da bi kontinuirana uključenost javnosti u rad Komisije mogla samo biti od koristi. Ovo pismo je dostavljeno i Draganu Mikereviću, Predsjedniku Vlade RS-a.

Seminari, okrugli stolovi, konferencije

U 2003. godini Helsinški komitet je realizirao tri osmodnevne Škole ljudskih prava za mlade. Kroz Škole je prošlo 54 srednjoškolca iz cijele Bosne i Hercegovine. Polaznici ovih Škola su bili iz nevladinog sektora i srednjih škola u Bosni i Hercegovini.

Pored ove tri lokalne Škole, učestvovali smo u organizovanju prve Regionalne Škole ljudskih prava za mlade na Bjelašnici u julu 2003. godine. Učešće na ovoj školi su uzeli mladi iz Hrvatske, BiH, Srbije, Crne Gore, Kosova i Makedonije, koji su prošli Škole na lokalnom nivou.

Helsinški komitet za ljudska prava u BiH, zajedno sa Helsinškim komitetom Norveške, je organizovao seminar (septembar 2003. godine) iz oblasti ljudskih prava za nastavno osoblje osnovnih i srednjih škola, sa ciljem edukacije ovog osoblja za rad sa djecom, kao i o načinima i metodama prenošenja znanja iz oblasti ljudskih prava i sloboda.

Helsinški komitet je bio i suorganizator okruglog stola u Srebrenici pod nazivom «Zločin i istina».

U oktobru 2003. godine, kao završni čin realizacije jednogodišnjeg pilot projekta «Za jednake mogućnosti – ostvarivanje ljudskih prava osoba sa invaliditetom», u Tuzli je organizovana istoimena Konferencija na kojoj je uzelo učešće 45 predstavnika iz nevladinog sektora invalidnih organizacija, lokalne vlasti, centara za socijalni rad, Ministarstva za ljudska prava Bosne i Hercegovine, te mediji.

Kroz realizaciju projekta «Dijalogom do demokratije» organizovana su tri okrugla stola sa opštinskim vijećnicima i jedna radio emisija. Teme vezane za ove aktivnosti su se odnosile na lokalnu samoupravu i učešće građana i građanskih inicijativa u lokalnim parlamentima. Posebno je u okviru ovoga projekta provedena anketa: Kvalitet usluga javne administracije na lokalnom nivou.

Značajno je napomenuti da su članovi Upravnog odbora, kao i članovi profesionalnog tima HK BiH bili učesnici brojnih lokalnih i međunarodnih skupova, na kojima su bila tretirana pitanja zaštite ljudskih prava i sloboda. Članovi UO HK BiH bili su angažirani i kao uvodničari i kao panelisti na pomenutim skupovima: Regionalna konferencija o demokratiji i ljudskim pravima u postjugoslovenskim zemljama «Vladavina prava, sigurnost u regiji i ljudska prava»; na sesijama Kruga 99 itd.

Izdavačka djelatnost

• Helsinški komitet za ljudska prava u BiH je tokom 2003. godine izdao sledeće knjige u proteklom periodu:

• «Programi političkih partija i koalicija zastupljnih u Predstavničkom domu BiH», u partnerstvu sa Heinrich Böll Fondacijom – Regionalni ured u Sarajevu;

• «Uvod u ljudska prava», autora Envera Đulimana i Gunnar M. Karlsena, u partnerstvu sa Helsinškim komitetom Norceške;

• «Helsinški komitet za ljudska prava u Bosni i Hercegovini u 2002. godini – Dokumenti» (dvojezično izdanje);

• «Misija utvrđivanja činjenica u oblasti ljudskih prava u regionima Bosne i Hercegovine», u partnerstvu sa Heinrich Böll Fondacijom – Regionalni ured u Sarajevu (dvojezično izdanje).

Saradnja sa drugim nacionalnim Helsinškim komitetima i međunarodnim organizacijama