SAOPSTENJE ZA JAVNOST
Izbori su prilika da zemlja izadje iz krize

Petog oktobra 2002. godine, gradjani Bosne i Hercegovine izaci ce na biralista da izaberu clanove Predsjednistva BiH, predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske, poslanike u Predstavnickom domu parlamentarne skupstine BiH, Narodne skupstine RS, predstavnickog doma parlamenta Federacije BiH, kao i predstavnike u kantonalnim skupstinama i  Opstinskom vijecu Zepca.

Koalicija nevladinih organizacija BiH «Izbori 2002» i Helsinski komitet za ljudska prava BiH, prateci tok predizborne kampanje, uocili su jedan broj incidenata i ekscesa u reziji onih politickih snaga koje imaju za cilj stvaranje atmosfere straha i medjuetnickih napetosti s krajnjom namjerom da se dovede do homogenizacije biraca na etnickoj osnovi i njihovog opredjeljivanja za ekstremne nacionalisticke opcije. Ipak, ovi incidenti nisu ozbiljnije ugrozili regularnost kampanje niti su zaprijetili regularnosti izbora.

Osnovna karakteristika ovogodisnje predizborne kampanje je da je ona protekla u atmosferi koju karakterisu pokusaji velikog broja aktera u predizbornoj bici da diskredituju svoje rivale i da na toj osnovi pridobiju povjerenje biraca. U sjeni nastojanja da se niskim udarcima, huskackim rijecnikom i jezikom mrznje, stekne prednost nad politickim konkurentima, promovisani su predizborni programi i kandidati koji ucestvuju u izbornoj trci.

Kampanja, koju mozemo okarakterisati prljavom, sigurno ima za jednu od posljedica zbunjenost pa i ogorcenost biraca i primjetnu nezainteresovanost birackog tijela za sam tok kampanje.

Medju negativne pojave koje su zabiljezene u protekla dva mjeseca kampanje, treba pomenuti nedopustenu upletenost tajnih sluzbi u dnevnu politiku i implicitno njihovu upletenost u izbornu kampanju. U demokratskim drustvima nije zabiljezeno da su obavjestajne sluzbe na ovakav nacin izasle iz okvira svojih ustavnih i zakonskih ovlastenja.

Suprotno principu odvojenosti crkve od drzave, u ovoj kampanji je ispoljen aktivan odnos jednog broja vjerskih sluzbenika, ukljucujuci i lidere vjerskih zajednica, u promovisanju odredjenih politickih opcija. Istovremeno, pojedini vjerski skupovi su zloupotrijebljeni od strane kandidata na izborima koji su vjerske objekte i vjerske manifestacije iskoristili za vodjenje kampanje.

Primjeceno je da je na pojedinim predizbornim skupovima doslo do zloupotrebe djece i krsenja njihovog ljudskog prava da ne budu manipulisana u politicke svrhe. Dovodjenje djece na politicke skupove predstavlja krsenje Konvencije UN o pravima djeteta

Na drugoj strani, kandidati na izborima su u svojim obracanjima i u debatama u elektronskim medijima bili blizi problematici koja interesuje gradjane kao sto je pitanje ekonomskog oporavka zemlje, zaposljavanje, obrazovanje, priblizavanje evropskim intergracijama. No, u tim istupima je preovladavala retorika nad kompetentnoscu kandidata i ozbiljnoscu i utemeljenosti iznesenih programa.

Elektronski mediji su, sa rijetkim izuzecima, korektno pratili tok kampanje pridrzavajuci se odredaba Kodeksa kojeg je usvojila Regulatorna agencija za komunikacije. Radio i televizijske stanice su nastojale da daju jednak i izbalansiran tretman ucesnicima na izborima. No, prenosenje saopstenja politickih stranaka i izvjestaja sa konferencija za stampu uz prilicno nedinamicne dijaloske emisije nisu mogle dovoljno motivisati birace i zainteresovati ih za aktivnije ucsce u kreiranju opredjeljenja za koja ce se zalagati buduci akteri politickog zivota zemlje.

Pisani mediji, uz malobrojne izuzetke, svrstali su se iza odredjenih politickih partija i lidera, a da nisu javno deklarisali takvo opredjeljenje, ne ostavljajuci mogucnost biracima da na osnovu objektivno prezentiranih platformi i nepristrasno predstavljenih kandidata izvrse svoj izbor. Samoregulacija u oblasti pisanih medija pokazala je u toku ove kampanje sve svoje manjkavosti i nedostatke.

Koalicija nevladinih organizacija BiH «Izbori 2002» i Helsinski komitet za ljudska prava u BiH izrazavaju posebnu zabrinutost zbog malog interesa kojeg biraci pokazuju za izlazak na izbore. Sve ukazuje na to bi cak trecina birackog tijela mogla odustati od prava da svojim glasom utice na sastav parlamenata. Jos jednom apelujemo na sve gradjane Bosne i Hercegovine da se odazovu pozivu na glasanje i da svojim glasom iskazu opredjeljenje za programe i kandidate koji mogu dovesti do napretka i prevazilazenja krize u kojoj se nalazi Bosna i Hercegovina. Neizlazak na izbore prakticno diskvalifikuje sve one koji ne iskoriste pravo glasa od ucesca u politickom zivotu zemlje u naredne cetiri godine i smanjuje im pravo da budu kriticni prema potezima buducih vlasti.

Svojim dosadasnjim angazmanom, Koalicija NVO BiH «Izbori 2002» nastojala je da mobilise birace da izadju na izbore, radila je na njihovoj edukaciji, a pratili smo i tok predizborne kampanje kako bismo uticali da ona bude fer, korektna i da se odvija u demokratskoj atmosferi. Organizovali smo i oko stotinu javnih debata uz ucesce gradjana-biraca i kandidata koji se bore za njihovu naklonost s ciljem da izgradimo odnos medjusobne odgovornosti i uspostavimo dijalog koji treba da traje i tokom narednih cetiri godine. Nakon izbora i implementacije izbornih rezultata, sistematski cemo pratiti u kojoj mjeri su izabrani narodni predstavnici dosljedni obecanjima datim tokom kampanje o cemu cemo redovno informisati javnost.

Za Koaliciju NVO BiH «Izbori 2002»
i Helsinski komitet za ljudska prava u BiH
Srdjan Dizdarevic s.r. 

Broj: 01-10/2002  
Sarajevo, 01.10.2002.

▲ na vrh