|
Izlaganje Srđana Dizdarevića na
Redovnoj godišnjoj
izbornoj skupštini Helsinškog komiteta za ljudska prava u BiH
Dame i gospodo,
Poštovani članovi
Helsinškog komiteta, dragi gosti, cijenjeni predstavnici sredstava informisanja,
Predstavlja mi
zadovoljstvo pozdraviti vas na ovoj desetoj, jubilarnoj godišnjoj skupštini naše
organizacije. Već smo imali prilike da se u kratkim naznakama, na Svečanoj
akademiji, potsjetimo na najvažnija obilježja našeg djelovanja u tom periodu.
Zbog toga ću se sada osvrnuti na ono najbitnije iz našeg rada u protekloj, 2004.
godini te na naša opredjeljenja za ovu i par narednih godina.
U Izvještaju o
stanju ljudskih prava za proteklu godinu mogli ste vidjeti da naša zemlja, na
žalost, i dalje zaostaje kada su u pitanju reforme, približavanje evroatlantskim
integracijama i unapređenje stanja na polju ljudskih prava. Mi, u poređenju sa
drugim zemljama u tranziciji, tapkamo u mjestu opterećeni nedostatkom iskrene
volje vladajućih krugova da se konačno odlijepe od nacionalističkog koncepta i
učine odlučujući iskorak ka modernoj, evropskoj državi. Bosna i Hercegovina, i
pored malih pozitivnih koraka naprijed, i dalje je opterećena nepostojanjem
pravne države i odsustvom vladavine prava, raširenom korupcijom i kriminalom,
sveprisutnom diskriminacijom na nacionalnoj, vjerskoj, političkoj i polnoj
osnovi. Posebno nas zabrinjava izloženost ranjivih grupa kršenju ljudskih prava
i nespremnost vlasti da manjinske grupacije, djecu, starije osobe, osobe sa
onesposobljenjem, žene, seksualne i rodne manjine, porodice nestalih, prihvate
kao sebi ravne i pruže im zaštitu i sva ona prava koja proističu iz činjenice da
je Evropska konvencija o ljudskim pravima i slobodama obavezujuća za Bosnu i
Hercegovinu.
Mi smo se u
protekloj godini posebno bavili pravima djeteta i pravima vezanim za obrazovni
proces i konstatovali smo da su djeca itekako ugrožena u ostvarivanju
elementarnih prava koja proističu iz Koncencije o pravima djeteta. Djeca su
žrtve rastućeg siromaštva, nemaju dovoljnu socijalnu podršku, žrtve su nasilja u
porodici, diskriminacije na osnovu njihove nacionalne pripadnosti, a u
nedopustivo velikom broju slučajeva njima nije dostupno ni obavezno osnovno
obrazovanje ni zdravstvena zaštita.
Prošle godine smo
organizovali uspješnu Međunarodnu konferenciju na temu ljudskih prava i
razaranja kulturnog pamčenja na stolačkom primjeru. Ove godine ćemo objaviti
publikaciju sa izlaganjima sa te konferencije.
Pratili smo
oktobarske opštinske izbore, a održali smo i tri škole ljudskih prava za mlade,
dvije za polaznike iz naše zemlje, a jednu regionalnog karaktera.
Reagovali smo,
mislim na adekvatan način, na pojave kršenja ljudskih prava, na povampirenje
fašizma, rasizma, ksenofobije i na pojave ispoljavanja ekstremnog nacionalizma.
Nastojali smo, a to će nam biti i jedan od prioriteta i u narednom periodu, da
utičemo na liječenje negativnih pojava koje imaju korijene u ratnim zbivanjima i
koje se očituju u nedostatku međunacionalne i međureligijske tolerancije i
razumijevanja.
Dame i gospodo,
Ulazeći u
jedanaestu godinu djelovanja, kao već zrela nevladina organizacija, imamo i
povećane obaveze i odgovornosti. Plan nam je da u ovoj godini u centar pažnje
stavimo nastojanja građana ove zemlje da se Bosna i Hercegovina konačno počne
približavati evroatlantskim integracijama sa težištem na pristupanje Evropskoj
uniji. U tom smislu, mi ćemo napraviti bilans onoga što je urađeno od Dejtona do
danas na formalnom planu, kroz usvojene zakone i propise, ali i kroz procjenu
stvarnog stanja. Cilj nam je da definišemo šta nam to još predstoji na području
našeg djelovanja kako bismo zadovoljili kriterije Evropske unije definisane u
Kopenhagenu. U saradnji sa vlastima, pokušaćemo da ubrzamo proces pribižavanja
ovoj respektabilnoj porodici evropskih zemalja.
Naša orijentacija
je da ove godine započnemo sa nekim novim oblicima djelovanja. Planirali smo
organizovati Dane Helsinškog komiteta u jednom broju sredina širom Bosne i
Hercegovine. U okviru našeg nastupa, omogućićemo građanima gradova i opština u
kojima budemo boravili, da dobiju besplatnu pravnu pomoć, posjetićemo škole u
namjeri da učenike približimo problematici ljudskih prava, a kanimo organizovati
i javne rasprave sa građanima o istoj temi. Vjerujem da ćemo ovim uspjeti
promovisati ljudska prava i u onim sredinama gdje se o njima malo zna i govori,
a kroz pravnu pomoć ćemo izaći u susret onima kojima je ona najpotrebnija.
U ovogošnjem Planu
rada mogli ste zapaziti i najavu projekta Licem u lice kroz koji ćemo
organizovati niz susreta i razgovora građana koje su ratna zbivanja udaljila
jedne od drugih s osnovnom težnjom da otvorimo dijalog na temu ponovne uspostave
međunacionalnog i međureligijskog povjerenja.
Konačno, kada se
radi o planiranim aktivnostima za ovu godinu, namjeravamo još više pažnje
posvetiti monitoringu rada sudova kako bismo pratili efekte reforme pravosuđa i
dali svoj skromni doprinos ostvarivanju prava građana na fer i pravedno suđenje.
Dame i gospodo,
Danas takođe treba
da usvojimo i Strategiju djelovanja Helsinškog komiteta za period od 2005. do
2010. godine. Mišljenja smo da je došlo vrijeme da utvrdimo strateške ciljeve
organizacije što je odraz kako potrebe za ozbiljnijim promišljanjem i
planiranjem našeg rada i djelovanja tako i rezultat sazrijevanja Helsinškog
komiteta koji se više ne smije zadovoljavati dnevnim reagovanjem i oslanjanjem
na interes donatora već mora imati svoja čvrsta opredjeljenja oblikovana kroz
strategiju.
Opredjelili smo se
za četiri strateška cilja koji, vjerujem, odgovaraju potrebi Bosne i Hercegovine
u ovom vremenu i sposobnostima Helsinškog komitet. Ti strateški ciljevi su: 1.
Snaženje vladavine prava; 2. Poštivanje međunarodnih standarda; 3. Edukacija i
informisanje o ljudskim pravima i 4. Pružanje zaštite ranjivim kategorijama
građana. Mislim da ovako definisani ciljevi predstavljaju dovoljno širok okvir
za efikasno i kvalitetno djelovanje ali i za dodatno unapređenje i
profesionalizovanje našeg rada.
Strategija će biti
temeljno određenje našeg rada u narednom periodu. Ona pretpostavlja i otvaranje
Kancelarije u Republici Srpskoj kao i dalje unapređenje rada pravne službe kako
kroz veće prisustvo na terenu tako i kroz specijalizaciju na polju zaštite svih
ranjivih grupa i monitoringa suđenja s ciljem da doprinesemo uspostavi pravne
države i vladavine prava.
Očekujem da će
današnja rasprava doprinijeti objektiviziranju ocjene našeg prošlogodišnjeg rada
i da će pomoći u upotpunjavanju i konkretnom definisanju naših strateških
ciljeva i programskih opredjeljenja za ovu godinu.
Sarajevo, 12.
februara 2005. godine
▲
na
vrh |
