SAOPŠTENJE MREŽE KUĆA LJUDSKIH PRAVA

Usvojeno 14.10.2004. godine u Oslu, od strane Mreže kuća ljudskih prava i učesnika Konferencije Mreže kuća ljudskih prava povodom desetogodišnjice rada, pod nazivom “Aktivisti na udaru. Odbrana prava branitelja ljudskih prava”, održane 13.-14.10.2004. godine    

Potrebno je pružiti jaču međunarodnu podršku i zaštitu 
braniteljima ljudskih prava

Pogoršanje sigurnosti i uslova pod kojima rade branitelji ljudskih prava predstavlja prijetnju demokratiji. Mreža kuća ljudskih prava i učesnici konferencije apeliraju na vlade širom svijeta da unutar država i na međunarodnom planu razvijaju i slijede sveobuhvatne politike jačanja podrške i zaštite koja se pruža braniteljima ljudskih prava.

Koliko će se univerzalna ljudska prava poštivati  zavisi od razvijenosti i aktivnosti građanskog društva. Branitelji ljudskih prava širom svijeta štite pojedince od kršenja ljudskih prava i na taj način promoviraju demokraciju i vladavinu zakona. Miroljubivim sredstvima, kao što su obrazovanje, zagovaranje društvenih tema, pružanje besplatne pravne pomoći, dijalog i mehanizam praćenja, oni nastoje obezbijediti da ljudi poznaju, realiziraju i poštuju ljudska prava. Tokom takvih aktivnosti mnogi branitelji ljudskih prava se suočavaju sa nizom prepreka i izlažu se ozbiljnim ličnim rizicima.

1998. godine, Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila je “Deklaraciju o pravima i obavezama pojedinaca, grupa i društvenih organa u odnosu na unapređivanje i zaštitu univerzalno priznatih ljudskih prava i osnovnih sloboda”. U njoj se ističe dužnost država da štite branitelje ljudskih prava. Imenovanje gđe Hine Jilani za Specijalnog predstavnika Generalnog sekretara UN-a za ljudska prava u augustu 2000. godine, i produženje njenog mandata do 2006. godine, u službi su snažnije provedbe same deklaracije. 

Prema navodima Specijalnog predstavnika, mnogi branitelji  ljudskih prava u svim regionima svijeta prolaze kroz kršenja njihovih ljudskih prava (Vidi četvrti godišnji izvještaj Komisije za ljudska prava, prezentiran 15.1.2004. godine.). Oni bivaju izloženi smaknućima, mučenju, premlaćivanju, svojevoljnom hapšenju, pritvoru i zatvoru, prijetnjama smrću, uznemiravanju i kleveti, i ograničavanju slobode kretanja i izražavanja, udruživanja i okupljanja. Branitelji ljudskih prava su žrtve lažnih optužbi i nepravičnih sudskih procesa i presuda.  

Specijalni predstavnik uočava da se kršenje ljudskih prava najčešće usmjerava na same branitelje ljudskih prava ili organizacije i mehanizme koje koriste u svom radu. Povremeno se, kao jedno od sredstava koje se koristi u primjeni pritiska na branitelje ljudskih prava, cilja na članove njihovih porodica.   

U većini slučajeva, djela počinjena protiv branitelja ljudskih prava su u suprotnosti i sa domaćim i sa međunarodnim zakonima. Međutim, u nekim zemljama u kojima su domaći zakoni u suprotnosti sa međunarodnim pravom koje se odnosi na ljudska prava ti zakoni se koriste protiv branitelja ljudskih prava.

Provedba zakona o sigurnosti i posebnih mjera za borbu protiv terorizma na mnogim mjestima su doveli do pogoršanja sigurnosti i uslova pod kojima rade branitelji ljudskih prava. Budući da igraju važnu ulogu u praćenju načina korištenja takve zakonske regulative, branitelji ljudskih prava su kaao posljedica toga i sami postali meta. Pod izgovorom državne sigurnosti, aktivnosti koje štiti Deklaracija bivaju kriminalizirane. 

Ukratko, oni koji brane ljudska prava često i sami bivaju žrtve kršenja ljudskih prava. Stati u njihovu odbranu znači stati u odbranu ljudskih prava. Nadalje, kada se ućutkaju branitelji ljudskih prava, postoji opasnost da slučajevi kršenja ljudskih prava ostanu neotkriveni i da im se niko ne suprotstavi. 

Kako bi se spriječilo činjenje nasilja nad onima koji brane ljudska prava i dalje pogoršavanje situacije u vezi ljudskih prava do kojeg bi na osnovu toga moglo doći, Fondacija Kuća ljudskih prava (HRH) i učesnici konferencije obraćaju se državnim vladama, regionalnim organizacijama (kao što su Evropska unija (EU), Vijeće Evrope, Organizacija američkih država (OAS), Afrička unija (AU), itd.) i međunarodnim organizacijama, uključujući i Ujedinjene nacije, sa nizom urgentnih preporuka.

Preporuke su sljedeće:

1    Osigurati da vlasti na svim nivoima, uključujući i lokalne vlasti, širom cijelog svijeta budu upoznate sa i da provode u djelo Deklaraciju Ujedinjenih nacija o zaštiti branitelja ljudskih prava (1998)

2    Podržati Specijalnog predstavnika za branitelje ljudskih prava i druge specijalne postupke Komisije za ljudska prava Ujedinjenih nacija:

• tako što bi im se dodijelilo dovoljno sredstava  i

• obezbijedilo uručivanje permanentno otvorenih pozivnica Specijalnom predstavniku i stalno otvorenih pozivnica za primjenu Specijalnih postupaka 

3    Sačiniti jasne smjernice i postupke izvještavanja u zemlji i u inostranstvu putem ambasada i delegacija u vezi načina pomoći braniteljima ljudskih prava, koji bi obuhvatali i aktivne mjere i načine reagiranja. Naprimjer:

• tokom državnih posjeta i u kontekstu bilateralnih odnosa, uspostavljati i održavati odgovarajuće kontakte a braniteljima ljudskih prava (primajući ih, posjećujući ih, itd.)

• imenovati stalne osobe za kontakt koje bi davale podršku braniteljima ljudskih prava

• razmjenjivati informacije i obezbijediti  priznavanje branitelja  

• prisustvovati suđenjima i posmatrati suđenja braniteljima ljudskih prava

• promovirati izgradnju i jačati mehanizme za zaštitu branitelja ljudskih prava

• davati izjave i uručivati demarše, te postavljati prikladna pitanja odgovarajućim vlastima u vezi sigurnosti branitelja ljudskih prava u pitanja, te

• u kontekstu aktivnosti na daljem razvoju, pružati praktičnu podršku i osigurati priznanje uloge i položaja branitelja ljudskih prava

4     U urgentnim situacijama, ponuditi promptu zaštitu braniteljima ljudskih prava, naprimjer putem:

• izdavanja privremenih (urgentnih) viza braniteljima ljudskih prava koji se nalaze u ozbiljnoj opasnosti ili pojednostavljivanja postupaka za dobivanje azila, odnosno programa privremenog prijema u zemlju 

• pružanje utočišta, npr. u ambasadama 

5    Osigurati da državni, regionalni i međunarodni programi borbe protiv terorizma ne ometaju i ne ugrožavaju sigurnost ili uslove pod kojima rade branitelji ljudskih prava

6    Osigurati jasno razlikovanje vojnog i humanitarnog osoblja u ratnim zonoma i područjima sukoba, kako bi se izbjeglo da humanitarni radnici i branitelji ljudskih prava budu izloženi opasnosti 

7    U borbi protiv nekažnjivosti pojedinaca za njihova djela, podržati uspostavu nezavisnih pravosudnih sistema i aktivno podržavati nezavisne istrage o slučajevima kršenja ljudskih prava

8   Olakšati napore na poboljšanju uslova pod kojima rade branitelji ljudskih prava, njihove sigurnosti, saradnje, umrežavanja i izgradnje sposobnosti putem donošenja mjera politike i finansiranja, uključujući tu i infrastrukturu, te osigurati ambijent za djelovanje branitelje ljudskih prava

9    Podržati obrazovanje o ljudskim pravima kako bi se unaprijedila kultura ljudskih prava i podizala svijest javnosti 

U skladu sa “Deklaracijom o pravima i obavezama pojedinaca, grupa i društvenih organa u odnosu na unapređivanje i zaštitu univerzalno priznatih ljudskih prava i osnovnih sloboda”, mi se obavezujemo da ćemo nastaviti dalje raditi na osnovu saopštenja sa ove konferencije, između ostalog i putem mehanizama praćenja i izvještavanja vladama i regionalnim i međunarodnim organizacijama. 

Nadalje, mi upućujemo apel braniteljima ljudskih prava i relevantnim NVO da pojačaju napore na umrežavanju na svim nivoiama, da poboljšaju svoju saradnju na aktivnostima u vezi ljudskih prava, uključujući tu i aktivnu podršku aktivnim braniteljima ljudskih prava koji se nalaze u opasnosnosti, da pripremaju pouzdane dokumente, te da njeguju kulturu kredibiliteta, tačnosti, transparentnosti i odgovornosti.

No: 14-10/2004
Sarajevo, 22. oktobar 2004. godine