SAOPŠTENJE ZA JAVNOST
Kampanja u znaku jezika mržnje

Predizborna kampanja u proteklih petanest dana protiče u duhu nastojanja političkih aktera da pridobiju naklonost birača insistiranjem na slabostima rivala i na pokušajima njihove diskreditacije. Pored toga, svjesno se zaoštravaju političke tenzije kako bi se homogenizovalo glasačko tijelo pri čemu se otvaraju izrazito konraverzne teme s` ciljem da se radikalizuje i polarizuje javnost. Uz rijetke izuzetke, tokom kampanje se ne govori o programima partija, o sposobnosti kandidata čija su imena na listama niti se ozbiljnije tretiraju životna pitanja kao što je zapošljavanje, zdravstvo, obrazovanje, vizni režim...

Indikativno je to što se u kampanji i ne spomenje 12 zahtjeva sadržanih u Građanskoj platformi pokreta GROZD iako je tu platformu do sada potpisalo više od 420.000 Bosanaca i Hercegovaca. Nedostaje jasno i uvjerljivo predstavljanje onoga što budući poslanici i njihove stranke namjeravaju konkretno učiniti kako bi se počeli rješavati otvoreni i krupni problemi.

Na nekim skupovima je korišten jezik mržnje i huškački riječnik.

I ova kampanje je u znaku rata plakata. Plakati se lijepe preko plakata drugih stranaka a za plakatiranje se koriste površine koje nisu za to predviđene.

Zabilježeni su disonantni tonovi u istupima članova Centralne izborne komisije BiH. Za žaljenje je to što Centralna izborna komisija nema jedinstveno tumačenje Izbornog zakona, čime se šteti toku kampanje.

Tokom prve polovine kampanje, pažnja je više usmjeravana medijskom predstavljanju a manje direktnom obraćanju građanima na predizbornim skupovima s` tim što se može očekivati da će se broj mitinga i skupova povećavati kako se bude bližio dan izbora. Otuda i poseban značaj medija u ovogodišnjoj kampanji. Na osnovi stečenog uvida, može se zaključiti da se većina elektronskih medija pridržava zakonskih odredbi i drugih relevantnih propisa. No, neki emiteri odstupaju od principa nepristrasnosti i favorizuju pojedine partije i kandidate. Posebno zabrinjava način vođenja dijaloga u tv debatama. Evidentno je odsustvo tolerancije, pa učesnici ne rijetko prelaze u otvorene svađe koje nisu lišene ni uvreda, a javnosti se šalje poruka o nepomirljivim razlikama nastalim u ratnim godinama.

Kod pisanih medija, koji funkcionišu na principima samoregulacije, zabilježene su pojave odstupanja od profesionalnih standarda i objektivnosti. Sa stanovišta ljudskih prava, posebno zabrinjavaju neki tekstovi u „Avazu“ koji promovišu nacionalnu netoleranciju i oni koji grubo vrijeđaju i pokušavaju diskreditovati neke od kandidata sa izbornih lista.

Helsinški komitet za ljudska prava u BiH još jedan put poziva sve kandidate i predstavnike političkih partija, kao i novinare, da se uzdrže od upotrebe jezika mržnje i od raspirivanja nacionalne, vjerske i svake druge isključivosti i netolerancije.

Srđan Dizdarević
Predsjednik HK u BiH

Br: 04-09/2006
Sarajevo, 15. septembar 2006. godine

▲ na vrh