SAOPSTENJE ZA JAVNOST
NEZAKONITO I NEUSTAVNO DJELOVANJE HDZ-a

Hrvatski helsinski odbor i Hrvatski komitet za ljudska prava u Bosni i Hercegovini obracaju se javnosti dviju drzava i medjunarodnim autoritetima povodom politizacije pitanja polozaja Hrvata u Bosni i Hercegovini. Helsinski komitet za ljudska prava u Bosni i Hercegovini i Hrvatski helsinski odbor postuju i podrzavaju pravo bilo kog pojedinca, institucije ili asocijacije da inicira pitanje stanja i zastite ljudskih prava bilo da je rijec o ugrozenim pojedincima ili grupacijama. Ustavno-pravni, politicki, ekonomsko socijalni, pa i vojni kontekst u Bosni i Hercegovini i okruzenju dnevno aktualizira problem prava i sloboda pojedinaca, etnickih, vjerskih, politickih, kulturnih i svih manjinskih grupacija i trazi kontinuiran i sistematican rad drzavnih institucija, politickih stranaka, nevladinih organizacija i medija u sferi realizacije i sticenja ljudskih prava i sloboda koja su svakodnevno na udaru.

Generalno, Hrvati u Bosni i Hercegovini dijele sudbinu svih njenih naroda i gradjana u situaciji kada se krse elementarna prava ljudi na povratak svojim domovima, povrat imovine, pravo na rad i socijalnu sigurnost. Situacija s bosanskohercegovackim Hrvatima kada je rijec o raznovrsnim vidovima diskriminacije nije gora ni bolja nego kod ostalih nacionalnih grupacija. No, i dalje su najvise ugrozena ljudska prava i slobode u Republici Srpskoj, pogotovo kada se radi o Bosnjacima i Hrvatima – njihovom povratku i vracanju njihove imovine, njihovoj politickoj poziciji, te njihovoj opstoj i pravnoj sigurnosti.

Poziciju Hrvata u Bosni i Hercegovini posebno teskom cini fakat da su kao inace najmalobrojniji narod ostali prepolovljeni zbog velikog broja hrvatskih izbjeglica u Hrvatskoj i zapadnim zemljama, od kojih su mnogi za stalno napustili svoju domovinu. Uz negativan odnos koji prema manjinskim Hrvatima imaju srpske i bosnjacke nacionalisticke stranke treba podsjetiti da je politika Hrvatske demokratske zajednice, koja je sadrzavala i takozvano “humano preseljenje naroda”, direktno doprinijela izbjeglistvu i raseljavanju bosanskohercegovackih Hrvata.

Istodobno, na prostorima dominacije Hrvatske demokratske zajednice provodi se politika aparthejda i logika segregacije, kao i u Republici Srpskoj, te u jos nekim dijelovima Federacije kojom se diskriminiraju bosnjacka i srpska manjina kada je rijec o njihovom povratku, vracanju njihove imovine, zaposljavanju i socijalnoj sigurnosti.

Niko ne osporava pravo Hrvatskoj demokratskoj zajednici da potice pitanje ljudskih prava i sloboda Hrvata u Bosni i Hercegovini, ali se to ne moze uvjerljivo ciniti na bazi hrvatskog nacionalnog ekskluziviteta i van institucija sistema. Hrvatski helsinski odbor i Helsinski komitet za ljudska prava u vezi s tim osudjuju neustavno i nezakonito djelovanje Hrvatske demokratske zajednice i njenih partnera na konstituisanju “hrvatske samouprave”, smatrajuci da samo akcije zasnovane iskljucivo na principu legaliteta mogu pomoci unapredjivanju i zastiti ljudskih prava i sloboda. Stvaranje ilegalnog ambijenta i neustavnih institucija samo po sebi je suprotno teznji za ostvarivanjem i zastitom ljudskih prava i sloboda. To vazi, na zalost, i za pojedine akte medjunarodnih autoriteta u Bosni i Hercegovini.

U Bosni i Hercegovini jos nije uspostavljena konstitutivna zastita ljudskih prava i sloboda. Ustavi entiteta nisu usaglaseni sa Ustavnom Bosne i Hercegovine u domenu pune ravnopravnosti svih naroda i gradjana u cijeloj teritoriji drzave. Istodobno, ni jedan od ustava nije sasvim uvazio odredbe medjunarodnih konvencija o ljudskim pravima i slobodama, mada su one sastavnim dijelom ustavne regulative. Ohrabruje u vezi s tim sto je Ustavni sud Bosne i Hercegovine donoseci odluke o neustavnosti pojedinih dijelova Ustava Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine u argumentaciji koristio odredbe upravo konvencija o ljudskim pravima i slobodama. Rad na ustavnim promjenama u Bosni i Hercegovini je u toku i najbolji je i jedini nacin da se dodje do politicko-pravnih rjesenja koja ce zadovoljiti potrebe i interese bosanskohercegovackih Hrvata. U vezi s tim, zabrinjava sto jos nisu popunjena dva hrvatska mjesta u Ustavnoj komisiji u Federaciji Bosne i Hercegovine. Helsinski komitet za ljudska prava u Bosni i Hercegovini i Hrvatski helsinski odbor smatraju nuznim da se dodje do jednoobraznih rjesenja pri usaglasavanju entitetskih ustava sa drzavnim ustavom kako bi se izbjegla bilo kakva mogucnost diskriminacije, odnosno nejednakog polozaja gradjana po nacionalnoj, vjerskoj ili bilo kojoj drugoj osnovi. Drzavni organi, Visoki predstavnih medjunarodne zajednice u BiH i drugi nosioci odgovornosti u mirovnoj misiji u Bosni i Hercegovini duzni su uciniti sve kako bi se u ustavnim izmjenama i dopunama optimalno zastitila ljudska prava i slobode svih gradjana.

Od Savezne Republike Jugoslavije i Republike Hrvatske ocekuje se da razvijaju saradnju sa Bosnom i Hercegovinom na bazi priznanja njenog suvereniteta i ravnopravnosti drzava i tako doprinesu normalizaciji i demokaraciji u Bosni i Hercegovini. Helsinski komitet za ljudska prava u Bosni i Hercegovini i Hrvatski helsinski odbor pozivaju vlasti u Republici Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini da razvijaju saradnju na podrucju ostvarenja i zastite ljudskih prava, sloboda u duhu medjunarodnih konvencija, posebno kada je rijec o pravima na povratak, povrat imovine i slobodu kretanja. U vezi s tim, Hrvatski helsinski odbor i Helsinski komitet za ljudska prava u Bosni i Hercegovini podsjecaju vlasti u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini na obeveze prema Medjunarodnom tribunalu za ratne zlocine u Hagu i na obavezu ovih zemalja i Savezne Republike Jugoslavije na urgentnom pruzanju svih informacija o gradjanima nestalih tokom rata. Helsinski komitet za ljudska prava u Bosni i Hercegovini i Hrvatski helsinski odbor nastavit ce razvijati blisku saradnju na bilateralnom i medjunarodnom planu radi stalnog unapredjivanja stanja i zastite ljudskih sloboda i prava na podrucju dviju drzava i u regiji.

No. 19-04/2001

▲ na vrh