Izvjestaj o aktivnostima HK u 1997.

IZVJESTAJ O AKTIVNOSTIMA HELSINSKOG KOMITETA ZA LJUDSKA PRAVA U BiH
u 1997. godini

Teziste aktivnosti Komiteta bilo je usmjereno na:

Monitoring stanja ljudskih prava i reagovanje na njihova krsenja putem saopstenja za javnost
U protekloj godini sistematski je praceno stanje ljudskih prava u BiH. Posebna paznja posvecena je uslovima za povratak izbjeglih i raseljenih lica u svoje domove kako na teritoriji Federacije BiH tako i u Republici Srpskoj, kao i polozaju ne vecinskog stanovnistva u oba entiteta. S tim u vezi Helsinski komitet se dva puta oglasavao saopstenjem za javnost povodom veoma teskog polozaja Bosnjaka na podrucju opstine Teslic prouzrokovanog raznim pritiscima lokalnog srpskog stanovnistva, trazeci od vlasti RS da zastite pripadnike manjinskih naroda, kao i od predstavnika medjunarodne zajednice da utvrde stanje ljudskih prava u ovoj opstini i da na temelju tih nalaza preuzmu odgovarajuce mjere prema vlastima u Teslicu.
Helsinski komitet je u saradnji sa Helsinskim odborom Srbije obezbjedio monitoring sudjenja sedmorici Bosnjaka u Zvorniku ( RS ), optuzenih od vlasti RS za krivicno djelo ubistva pocinjeno u toku ratnih sukoba na teritoriji opstine Srebrenica. U saradnji sa medjunarodnim organizacijama koje, u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom, djeluju u BiH, omogucio je izabranim braniocima optuzenih, koji su bili sa podrucja Federacije BiH, da ostvare kontakte sa svojim klijentima. Uocivsi veliki broj nepravilnosti ucinjenih od strane Vijeca Opstinskog suda u Zvorniku koji je, izmedju ostalog, donio odluku da legalno izabrani branioci iz F BiH ne mogu vrsiti svoju funkciju, vec branioci po sluzbenoj duznosti iz RS koje on odredi, Komitet se obratio javnosti saopstenjem u kojem je obavjestio da nisu stvoreni elementarni uslovi za pravedno sudjenje optuzenima, trazivsi od medjunarodnih organizacija da uticu na vlasti RS da omoguce izabranim braniocima iz F BiH da brane optuzene.
Takodjer, predstavnici HK i misije OSCE-a u BiH su posjetili Ivana Mijacevica iz Gradacca u zatvoru u Doboju ( RS ) kojeg je policija RS, protivno "Rimskom sporazumu o putevima", uhapsila prilikom prolaska kroz teritoriju RS, a potom ga vlasti RS optuzile za rusenje jedne privatne kuce 1993. godine u toku sukoba u okolini grada Modrica ( sjever Bosne ). HK se, nakon posjete, obratio javnosti saopstenjem u kojem je od vlasti RS zahtjevao bezuslovno oslobadjanje Mijacevica, a od medjunarodne organizacije da ucini sve sto je u njenoj moci kako bi prisilila vlasti RS da postuju dogovoreno.
Povodom nerazjasnjenog ubistva Cvijana Radica ( Srbin ) na podrucju Bihaca ( F BiH ) pocetkom godine, HK je javno apelovao na lokalne organe unutrasnjih poslova da rasvjetle okolnosti ovog ubistva, pokrenu postupak protiv vinovnika, te obavijeste o tome javnost.
Komitet je odrzavao stalne veze sa predstavnicima Srpskog gradjanskog vijeca (SGV) i Demokratske inicijative sarajevskih Srba ( DISS), te pratio polozaj i stanje u kojem se nalaze Srbi na teritoriji F BiH, a posebno na reintegrisanim podrucjima grada Sarajeva. S tim u vezi Komitet je u svom petnaestodnevnom biltenu ( "Faxletter" ) redovno objavljivao izvjestaje koje mu je dostavljao DISS o polozaju Srba na ovim podrucjima, te pritiscima i problemima sa kojima su se suocavali.
Povodom objavljivanja Deklaracije o ljudskom pravu na politicku i nacionalnu ravnopravnost Srpskog gradjanskog vijeca, Komitet je uputio pismo podrske ovoj organizaciji isticuci znacaj njihovih napora da se osigura ravnopravnost naroda i gradjana na teritoriji cijele Bosne i Hercegovine.
Zajedno sa predstavnicima svedskog i francuskog helsinskog komiteta, kao i predstavnikom
IHF-a, HK BiH je uputio misiju u Bugojno radi utvrdjivanja cinjenica o stanju ljudskih prava u ovom gradu. O nalazima misije obavjestena je domaca i medjunarodna javnost na press-konferenciji odrzanoj dan kasnije u Sarajevu, kao i informacijom u pismenoj formi dostavljenoj svim relevantnim domacim i stranim institucijama.
U saradnji sa IHF-om i Helsinskim odborom Republike Srpske, Helsinski komitet se obratio javnosti saopstenjem u kojem je izrazio zabrinutost povodom odluke OSCE-a da se opstinski izbori odrze samo u dijelu Brckog pod kontrolom srpskih vlasti, sto bi, ako se bude primjenilo, unistilo svaku mogucnost ponovne uspostave predratnog multi-etnickog karaktera ovog grada. U saopstenju se trazilo da se opstinski izbori provedu na cijeloj teritoriji opstine Brcko kakva je bila prije 1991. godine, sto bi ukljucilo dijelove i sadasnje F BiH i RS, ili da se izbori na ovom podrucju odgode do donosenja arbitrazne odluke 1998.
Povodom ucestalih obracanja gradjana Helsinskom komitetu za ljudska prava zbog pojava uslovljavanja izdavanja dokumenata placanjem odredjenih opstinskih doprinosa, Komitet se, sredinom jula, obratio javnosti saopstenjem u kojem je, uz osudu ovakvih pojava ogranicavanja prava gradjana i ucjene kojima su izlozeni od strane nosilaca lokalnih vlasti, istakao da su one protivustavne i protivzakonite, te zatrazio njihovo trenutacno stavljanje van snage.
Nakon incidenata, pocetkom avgusta, kod Jajca ( srednja Bosna ) - kada je grupa Bosnjaka koji su pokusali da se vrate u svoje domove u ovom gradu bila sprijecena od strane domacih Hrvata, i Vogosce (predgradje Sarajeva) - kada su prognani Bosnjaci iz bosanskog Podrinja sprijecili 14 Srba izbjeglih iz Vogosce da obidju svoje domove, Komitet je izdao saopstenje za javnost u kojem je najostrije osudio ovakva desavanja, isticuci da se radi o najgrubljim vidovima gazenja covjekovog prava na zivot, slobodu i dostojanstvo, kao i njegovog prava da slobodno koristi svoju imovinu, te je uputio apel svim sudionicima implementacije Mirovnog sporazuma u BiH da se najenergicnije zauzmu za potpunu, bezuslovnu i neodloznu realizaciju povratka svih protjeranih i izbjeglih gradjana BiH u svoje domove, jer je to proces od cijeg ostvarenja zavisi i sam opstanak drzave Bosne i Hercegovine.
U cilju ocjene stanja ljudskih prava u Mostaru clanovi Upravnog odbora Komiteta su 8. septembra boravili u ovom gradu, gdje su razgovarali sa gradonacelnikom i dogradonacelnikom ovog grada Prskalom i Orucevicem, kao i sa nizom nezavisnih intelektualaca iz reda sva tri naroda.
U saopstenju za javnost koji su zajedno potpisali Medjunarodna helsinska federacija, norveski i bosanski helsinski komiteti, objavljenom neposredno nakon odrzavanja lokalnih izbora u septembru mjesecu, istaknuto je da su osnovnu karakteristiku predizbornog perioda cinili: ogranicena sloboda kretanja, ogranicenost ili nemogucnost djelovanja opozicionih politickih partija na dijelovima teritorije BiH, neravnopravan pristup medijima te prisustvo optuzenih za ratne zlocine od kojih vecina jos nije privedena Tribunalu u Hagu. Posebno je podvuceno da su se vladajuce nacionalisticke stranke koristile metodama zastrasivanja, pritisaka na opozicione kandidate, manipulacije medijima kako bi obezbjedile izbornu pobjedu.
Ucestalost teroristickih akcija, a pogotovo posljednji teroristicki akt koji se desio u oktobru (podmetanje eksplozivne naprave pred Katolicki skolski centar u Sarajevu), ponukala je Komitet da javno apeluje na demokratski izabrane organe vlasti da bez odlaganja postave pitanje odgovornosti za sve propuste nadleznih organa koji su doveli do uspona terorizma i do njegovog tolerisanja.
Povodom provodjenja ankete o etnickoj pripadnosti ucenika u osnovnim skolama, koju je pokrenulo Ministarstvo za nauku, kulturu, obrazovanje i sport Federacije BiH, a ciji je cilj bio da se djeca podijele u odvojene razrede prema nacionalnoj pripadnosti, Komitet je uputio pismo UN-ovom specijalnom izvjestitelju za ljudska prava za BiH, Hrvatsku i FR Jugoslaviju, gospodji Elizabet Ren, u kojem je izrazio svoju duboku zabrinutost ovakvim potezom navedenog Ministarstva, ocjenjujuci da ono vodi uvodjenju segregacije u skolama, sto bi bio korak blize ka disoluciji Bosne i Hercegovine.

Izdavacka djelatnost
Nastavljeno je sa objavljivanjem petnaestodnevnog biltena ( "Faxletter" ) u kome su sadrzane informacije o stanju ljudskih prava u BiH i o aktivnostima nevladinih organizacija na tom polju.
Interesovanje za ovaj bilten je na zavidnom nivou.
Pocetkom godine Helsinski komitet je objavio knjigu "Ljudska prava i policija" autora J. Aldersona, koja je promovisana za vrijeme odrzavanja javne rasprave na istoimenu temu u sarajevskom hotelu "Holiday Inn". Objavljivanje ove knjige imalo je za cilj da se pomogne institucijama koje obrazuju buduce pripadnike policije BiH. Odredjeni broj primjeraka ove knjige urucen je Fakultetu kriminalistickih nauka u Sarajevu, Srednjoj policijskoj skoli u Sarajevu - za potrebe njihovih biblioteka, kao i kantonalnim ministarstvima unutrasnjih poslova, te licima koja obavljaju vodece funkcije u Ministarstvu unutrasnjih poslova BiH.
Krajem aprila objavljena je brosura "Prirucnik za nevladine organizacije iz oblasti ljudskih prava", koju sacinjava zbirka tekstova koje je pripremila Medjunarodna helsinska federacija ( IHF ), a koju je preveo i za izdavanje pripremio Helsinski komitet BiH. Osnovna namjena ove brosure je da pomogne nevladinim organizacijama i aktivistima u oblasti ljudskih prava da steknu uvid i znanja o tome sta je osnovni sadrzaj i metod rada u zastiti ljudskih prava. Promovisanje ove brosure odrzano je za vrijeme promocije Centra za informisanje i podrsku nevladinim organizacijama u Bosni i Hercegovini.
Analizirajuci stanje u oblasti obrazovanja o ljudskim pravima u BiH Helsinski komitet je zakljucio da su aktivnosti u osnovnim skolama u ovoj oblasti nedovoljno zastupljene, kako u okviru redovnog skolskog programa tako i aktivnosti nevladinih organizacija koje se bave zastitom ljudskih prava. Kako bi se na odgovrajuci nacin otklonili ovi nedostaci, pokrenut je projekat izrade " Albuma za ljudska prava ", koji bi na primjeren nacin medju ucenicima Osnovnih skola sirio informaciju o tome sta su ljudska prava i na koji nacin treba da se stite. Ovaj Album je trenutno u stampi.
Pred kraj godine zavrsen je prevod knjige " Medjunarodna ljudska prava " autora Jack Donnely-a.

Emitovanje TV filma o ljudskim pravima
Helsinski komitet je obradio i prilagodio za emitovanje na bosanskom jeziku film o ljudskim pravima helsinskog komiteta Poljske pod nazivom "Svako ima pravo". Film, koji se sastoji od pet petnaestominutnih emisija, distribuiran je nezavisnim televizijskim stanicama koje su izrazile zelju da ga emituju u svojim programima. Prikazivanje filma su preuzele cetiri nezavisne TV stanice sa podrucja F BiH, jedna sa podrucja Republike Srpske, kao i TV stanica TVIN koju je osnovala medjunarodna zajednica i koja svojim signalom pokriva skoro cjelokupnu teritoriju Bosne i Hercegovine. Neke od pomenutih stanica su, tokom godine, u vise navrata reprizirale ovaj serijal.
Krajem godine preveden je i za prikazivanje adaptiran film o ljudskim pravima, pod nazivom "Kako zastiti ljudska prava?" Helsinske Fondacije za ljudska prava iz Varsave.

Javne rasprave i okrugli stolovi
U okviru svoje stalne aktivnosti na promociji ljudskih prava, Helsinski komitet je organizovao javnu raspravu na temu "Ljudska prava i policija". Uvodni predavaci su bili predstavnici Savjeta Evrope, Ureda ombudsmena za Federaciju BiH, IPTF-a, Fakulteta za kriminologiju u Sarajevu, te Helsinskog komiteta za ljudska prava u BiH. U raspravi su ucestvovali i Ministar MUP-a kantona Sarajevo, predsjednik Vrhovnog suda Federacije BiH, studenti i profesori Fakulteta za kriminologiju u Sarajevu. Cilj ove rasprave bio je upoznavanje i informisanje pripadnika policije o medjunarodnim standardima u odnosima policije i ljudskih prava, te rasprava o aktuelnoj praksi u ovoj oblasti. Javnoj raspravi je prisustvovalo oko stotinu pozvanih.
Zajedno sa Forumom gradjana Tuzla, Helsinski komitet je organizovao pocetkom aprila u Tuzli Okrugli sto na temu "Nezavisno sudstvo u Bosni i Hercegovini". Odrzavanje ovog Okruglog stola bilo je vrlo znacajno zbog toga sto su vec na samom pocetku procesa izbora za kantonalne sudije uocena ponasanja koja su mogla stetno djelovati na princip nezavisnosti sudstva. Okruglom stolu su prisustvovali skoro svi pozvani, medju kojima i celni funkcioneri pravosudnih organa Federacije
( Vrhovnog suda, Tuzilastva, Ustavnog suda, Ombudsmeni ), kao i predstavnici medjunarodne zajednice ( Ureda Visokog predstavnika, OSCE, OUN, Savjet Evrope).
Ucesnici okruglog stola su bili odlucni u tome da izbor sudija mora biti rezultat strucnosti i moralnih kvaliteta kandidata, te da o tom treba da odlucuju nadlezni drzavni organi, uzimajuci u obzir i misljenje sudijskog sastava na odredjenom podrucju, a bez uplitanja politickih partija u ovaj proces.
U organizaciji Helsinskog komiteta i Medjunarodne helsinske federacije u Sarajevu je 11. jula odrzana javna rasprava povodom upucivanja apela drzavnicima svijeta za privodjenje osumnjicenih ratnih zlocinaca Tribunalu u Hagu. Raspravi su prisustvovali i u njoj aktivno ucestvovali predstavnici ICG-a, Bolcmanovog instituta iz Beca, Hrvatskog helsinskog odbora, Alternativnog ministarskog vijeca BiH, Ombdusmena FBiH, Foruma gradjana -Tuzla, Pravnog centra - Sarajevo, te OSCE-a. Tom prilikom prisutnim novinarima su podijeljeni primjerci "Otvorenog pisma politickim liderima", te primjerci Human Rights Watch "Osnivanje efikasnog medjunarodnog suda za zlocine". Zajednicki zakljucak svih prisutnih je bio da je primarni uslov mira na ovim prostorima hapsenje ratnih zlocinaca i njihovo privodjenje Tribunalu u Hagu.
U drugoj polovini novembra, u organizaciji Helsinskog komiteta i National endowment for democracy iz SAD, u Zenici je odrzan prvi iz serije od tri Workhop-a u okviru projekta "Monitoring stanja ljudskih prava". Na Workshop-u je ucestvovalo 16 predstavnika nevladinih organizacija iz oba entiteta ( Bijeljina, Mostar, Tuzla, Livno, Zenica, Kiseljak, Sarajevo, Bihac ). Predavaci su bili: dr. Kasim Begic - profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, Roman Wieruszevwski - sef Ureda UN Centra za ljudska prava u BiH, Amir Jaganjac - sudija na Kantonalnom sudu u Sarajevu, te Srdjan Dizdarevic - predsjednik Helsinskog komiteta.

Profesionalna pravna pomoc
U toku godine advokati - saradnici Helsinskog komiteta za ljudska prava u BiH, nastavili su pruzati pravnu pomoc pojedincima koji su se obracali Komitetu smatrajuci da su im prava ugrozena. U par slucajeva intervenisano je kod nadleznih organa trazeci od njih da se preduzmu sve zakonom dopustene radnje kako bi se ovi slucajevi sto prije okoncali na zakonom predvidjeni nacin.
Takodjer, i u Uredu helsinskog komiteta u Mostaru i dalje je angazovan jedan advokat za pruzanje pravne pomoci. Najcesci oblik krsenja ljudskih prava tice se nepostovanja prava na stanovanje, a u manjem broju zastupljeni su slucajevi diskriminacije koja se provodi na polju zaposljavanja i dobijanju licnih dokumenata.

Saradnja sa nacionalnim helsinskim komitetima
Treba istaci saradnju sa helsinskim komitetima Svedske i Norveske koji pruzaju sustinsku podrsku Helsinskom komitetu Bosne i Hercegovine.
Vec je spomenuta saradnja sa Helsinskim odborom Srbije prilikom obavljanja monitoringa sudjenja sedmorici Bosnjaka u Zvorniku, a takodjer i saradnja sa Helsinskim komitetom Francuske u obavljanju misije utvrdjivanja cinjenica u Bugojnu.

Uspostavljanje i snazenje mreze nevladinih organizacija u BiH
Helsinski komitet je aktivno ucestvovao u formiranju i jacanju mreze nevladinih organizacija u Bosni i Hercegovini. Tako je pocetkom godine, na inicijativu ODIHR sa sjedistem u Varsavi, a uz svu pomoc Helsinskog komiteta koju je bio u mogucnosti da pruzi ( obezbjedjivanje prostorija, pomoc u pokretanju aktivnosti i uspostavljanju prvih kontakata ), osnovan Centar za informisanje i podrsku nevladinim organizacijama u BiH.
Komitet je i dalje odrzavao vrlo plodonosnu saradnju sa odredjenim brojem nevladinih organizacija ( kao sto su Forum gradjana - Tuzla, Gradjanski forum - Banja Luka, Krug 99 - Sarajevo, Helsinski komitet RS - Bijeljina ), u smislu razmjenjivanja informacija i iskustava sa njima, a nekim od njih je pruzao i konkretnu pomoc ( Ured pravnika - Livno, Braca Romi - Sarajevo, Demokratski krug - Bihac).
Naravno, treba spomenuti i Ured helsinskog komiteta za ljudska prava u BiH u Mostaru sa kojim Komitet odrzava vrlo usku i konstruktivnu saradnju. Prioritetni zadaci Ureda u proteklom periodu bili su: angazovanje na sprjecavanju protjerivanja gradjana bosnjacke nacionalnosti iz zapadnog dijela grada, pruzanje besplatne pravne pomoci i zastita njihovih prava kroz tuzenje na sudovima. Najveci problem sa kojim se Ured suocavao u svom radu jeste podijeljenost grada sto mu je umnogome otezavalo rad i djelovanje.
U septembru mjesecu pocela je realizacija projekta uspostavljanja Kuce ljudskih prava Sarajevo, ciji je inicijator i nosilac Fondacija Kuca ljudskih prava Oslo iz Norveske. Na njihov zahtjev Helsinski komitet je preuzeo na sebe odgovornost da obezbjedi logisticku podrsku za realizaciju ovog projekta. Cilj ovog projekta je kreacija stalne institucije koja ce jacati civilno drustvo i sluziti kao mjesto aktivnosti domacih nevladinih organizacija koje ce uci u buducu Kucu ljudskih prava Sarajevo.

Obrazovanje
I u ovoj godini nastavljeno je sa realizacijom programa projekta "Obuka - nastava iz oblasti ljudskih prava ucenika u srednjim skolama". Odrzana su dva ciklusa predavanja. Prvi ciklus je obuhvatio 300 ucenika iz sarajevske Prve gimnazije, a drugi ciklus 250 polaznika 13-te klase Kursa za pripadnika policije koji je organizovala Srednja policijska skola u Sarajevu. Predavaci su bili ugledni domaci pravnici i advokati (vecina njih su clanovi Helsinskog komiteta ili njegovi saradnici), kao i gosti-predavaci iz medjunarodnih organizacija koje djeluju na prostoru Bosne i Hercegovine (OSCE, IPTF, Ombudsperson). Ucenici su pokazali zavidan interes za ovu problematiku, a neki od njih su se zanimali kao bi mogli aktivnije da se ukljuce u ovu problematiku.
Sredinom septembra u "Mjesovitom skolskom centru" u Gorazdu odrzan je ciklus predavanja. Predavaci su bili: Nedzad Duvnjak - profesor na Pravnom fakultetu u Sarajevu, Peter Iiskola - sef misije Vijeca Evrope, te Srdjan Dizdarevic - predsjednik Helsinskog komiteta.

Odbor za obiljezavanje 50-godisnjice Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima
Na inicijativu Helsinskog komiteta za ljudska prava u BiH osnovan je Odbor za obiljezavanje 50-godisnjice Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima Ujedinjenih nacija, a 15. decembra u Sarajevu je odrzana konstituirajuca sjednica ovog Odbora, sa koje je upucen prijedlog generalnom sekretaru UN-a Kofi Ananu da se centralna svjetska proslava organizuje 10. decembra 1998 godine u ovom gradu. Odbor sacinjavaju aktivisti u borbi za ljudska prava, politicari, naucni, kulturni i javni radnici, svestenici iz cijele BiH i novinari.

Sarajevo, 31 decembar 1997
Broj: 19-01/98