IZVJESTAJ O AKTIVNOSTIMA
HELSINSKOG KOMITETA ZA LJUDSKA PRAVA U BiH
1. januar - 31. decembar 1998. godine

 

 

U proteklom periodu Helsinski komitet za ljudska prava u Bosni i Hercegovini je svoje aktivnosti usmjerio na:

 

Monitoring stanja ljudskih prava i reagovanje
na njihova krsenja putem saopstenja za javnost
Na zalost, vec u prvoj sedmici nove 1998. godine Helsinski komitet za ljudska prava u BiH je, putem saopstenja za javnost, morao reagovati na pojavu ocite diskriminacije na nacionalnoj osnovi koja se desila smjenom direktora Veterinarske stanice u Livnu Mladena Ticinovica. Odluku, kojom je smijenjen direktor, a koja je bila pravno neutemeljena, donio je nacelnik Opstine Livno Stipe Barun. Prema saznanjima Helsinskog komiteta za ljudska prava u BiH, odluka o smjeni direktora Ticinovica je bila motivisana cinjenicom da je on odrzavao multietnicki sastav kolektiva u kome su radili pripadnici sva tri bosanskohercegovacka naroda. Ovoj odluci su se suprostavili i zaposleni Veterinarske stanice stupajuci u strajk. Od nacelnika Opstine je zatrazeno da povuce odluku o smjeni direktora Ticinovica.
Povodom uocenih nepravilnosti prilikom sudjenja novinaru Senadu Pecaninu na Osnovnom sudu I u Sarajevu, a koje su ukazivale na to da nisu ispostovana sva prava koja podrazumijeva fer postupak, Helsinski komitet za ljudska prava u BiH se oglasio saopstenjem za javnost u kojem je istaknuto da su prilikom sudjenja povrijedjena osnovna nacela krivicnog postupka koja proisticu iz pozitivnih propisa u BiH. Naime, odbijeni su bili Pecaninovi prijedlozi za saslusanje jednog broja svjedoka na sta je okrivljeni imao pravo na osnovu Evropske konvencije o zastiti ljudskih prava i osnovnih sloboda. Istovremeno, Komitet se obavezao, s obzirom na cinjenicu da je izrecena presuda prvostepena i nije bila punosnazna, na pracenje daljeg toka postupka i eventualno javno intervenisanje ukoliko budu uocene dalje povrede prava na fer sudjenje.
Sredinom februara, u saradnji sa Helsinskim odborom za ljudska prava Srbije, Komitet je uputio apel predstavnicim vlasti oba “entiteta”, kao i predstavnicima medjunarodne zajednice, u kojem je zatrazeno da se i dalje insistira na tome da Brcko bude zajednica koja ce pruzati jednaka prava svim gradjanima, bez obzira na njihovu nacionalnu pripadnost. Takodjer je zatrazeno da se pravo izbjeglica na povratak u svoje domove kao i svi ostali principi sadrzani u Dejtonskom mirovnom sporazumu - moraju postivati. Izrazeno je ocekivanje, kako od predstavnika oba “entiteta”, tako i predstavnika medjunarodne zajednice, da se drze svojih obaveza ustanovljenih Dejtonskim mirovnim sporazumom.
Nakon oruzanog napada na grupu gradjana Zepca koji je za posljedicu imao ranjavanje Faruka Hrustica i jos cetvorice ljudi, Helsinski komitet se oglasio saopstenjem za javnost. U saopstenju je istaknuto da licna i imovinska nesigurnost karakterisu stanje u Zepcu koje je ostalo van procesa izgradnje Federacije BiH, te da ovo stanje direktno pogadja pripadnike bosnjackog naroda i ozbiljno dovodi u pitanje povratak izbjeglih i raseljenih osoba.
Naglaseno je da ovaj akt nasilja ima i znacenje pritiska na politicke neistomisljenike i ugrozava pravo na politicko organizovanje i djelovanje s obzirom na to da su njegove zrtve pripadnici jedne opozicione politicke formacije. Upucen je apel politickim ciniocima opstine Zepce da preuzmu svoj dio odgovornosti na normalizaciji stanja i uspostavljanju uslova za normalan i bezbjedan zivot svih njegovih zitelja. Takodjer je apelovano i na OSCE, Ured Visokog predstavnika, UNHCR i IPTF da, u skladu sa obavezama preuzetim Dejtonskim mirovnim sporazumom, ucine sve kako se pojave nasilja i diskriminacije po bilo kom osnovu, ne bi vise ponavljale u Zepcu.
Povodom upada Ismeta Bajramovica - Cele i njegovih pratilaca u prostorije nezavisnog magazina “Dani”, te maltretiranja glavnog i odgovornog urednika Senada Pecanina i novinara koji su se u tom trenutku zatekli, Helsinski komitet je putem saopstenja za javnost, najostrije osudio ovaj akt nasilja i zastrasivanja uperen protiv slobode medija, isticuci da odgovornost za prevlast bezakonja koje traje, snose centri najvise politicke moci. Zatrazeno je od nosilaca najvisih drzavnih funkcija da se javno odrede prema sve cescim pojavama nasilja i terorizma sirom Bosne i Hercegovine.
Helsinski komitet za ljudska prava u BiH je inicijator i jedan od potpisnika Apela NVO BiH povodom Diplomatske konferencije o osnivanju Medjunarodnog krivicnog suda u Rimu ( 15. juni - 17. juli 1998. godine ), kojim se apelovalo na sve ucesnike ove Konferencije da svojim odlukama omoguce stvaranje takvog suda koji ce biti u stanju da se, na principima nezavnisnog sudstva, suprostavi uzasima koji su karakterisali nas vijek. Istovremeno je upucen apel i vlastima Bosne i Hercegovine da se aktivno, posredstvom svoje delegacije na Rimskoj konferenciji, angazuju na uspostavljanju nezavisnog, nepristrasnog, efikasnog suda koji ce raditi na principima najvisih svjetskih standarda.
Komitet je inicijator i jedan od potpisnika saopstenja za stampu NVO, okupljenih u Gradjanskom alternativnom parlamentu, u kojem je ponovo aktuelizirano pomalo zaboravljeno pitanje nestalih osoba u Bosni i Hercegovini, kojih ima oko 21.000, te zatrazeno od vlasti u oba entiteta da objelodane sve informacije koju bi mogle biti od pomoci u procesu njihovog pronalazenja.
U cilju utvrdjivanja stanja i polozaja Roma u Zavidovicima, Helsinski komitet za ljudska prava u BiH je, u saradnji sa Centrom za zastitu prava manjina i “Independentom” iz Zenice, organizovao jednodnevnu fact – finding misiju 7. jula 1998. godine. Tom prilikom posjecena su tri naselja u kojima zive gradjani romske nacionalnosti. Po povratku iz Zavidovica, izdato je zajednicko saopstenje za stampu u kojem je ukazano na veoma tezak polozaj Roma ovoga grada, te je, ujedno, apelovano kako na lokalne tako i na vlasti F BiH da posvete duznu paznju njihovom polozaju i drustvenom statusu. Posebno pismo je upuceno gospodinu Rasimu Kadicu, ministru za socijalnu politiku, izbjeglice i raseljene osobe Vlade F BiH, u kojem su, pored ostalog, posebno istaknuti problemi stanovanja, nezaposlenosti i skolovanja romske djece. Naime, cinjenica da u Zavidovicima skolu pohadja samo jedno romsko dijete je vise nego porazavajuca. S obzirom na funkciju koju obavlja, i od gospodina Kadica je zatrazeno da se u okviru svojih nadleznosti i mogucnosti angazuje na ovom problemu.
Povodom bacanja bombe pred prostorije redakcije magazina “Dani”, 29. jula 1998. godine, Helsinski komitet je uputio pismo podrske glavnom i odgovornom uredniku i njegovim kolegama – novinarima ovoga magazina, ocjenjujujuci ovaj teroristicki napad kao napad na slobodu misli, stampe i prava na razliku.
Cijeneci krupan doprinos gospodina Tadeusa Mazovjeckog na razotkrivanju zlocina genocida, zlocina protiv covjecnosti i ratnih zlocina pocinjenih u Bosni i Hercegovini, kao i njegov visoko moralan odnos prema krsenjima ljudskih prava i indolentnosti medjunarodne zajednice, sredinom avgusta, Helsinski komitet za ljudska prava u BiH ga je nominovao za nagradu za ljudska prava Ujedinjenih Nacija, sa cime je upoznata i javnost preko saopstenja za stampu koje je tom prilikom izdato.
Od pocetka predizborne kampanje za septembarske izbore monitori Helsinskog komiteta su bili aktivno ukljuceni u pracenje i monitoring predizbornih aktivnosti politickih stranaka.
Sam tok septembarskih opstih izbora direktno je nadgledan od strane monitora Helsinskog komiteta na 49 birackih mjesta, i to u Sarajevu i njegovoj okolini ( Rakovica, Vogosca, Ilidza, Hadzici, Pazaric, Tarcin ), Livnu, Tuzli, Mostaru, Kiseljaku, Kresevu, Modrici i Gradaccu.
Nekoliko dana prije odrzavanja septembarskih izbora, tacnije 8. septembra, Helsinski komitet se obratio javnosti putem saopstenja za stampu u kojem je dao svoju ocjenu uslova za njihovo odrzavanje. Konstatovano je da je u pripremama za izbore ucinjeno dosta na poboljsanju uslova za fer i demokratske izbore. Ova konstatacija se posebno odnosila na izvrsene izmjene Privremenih Pravila i propisa, te na vecu otvorenost medija za sve kandidate. Takodjer je zabiljezeno poboljsanje na podrucju slobode kretanja, udruzivanja kao i na ostvarivanje prava na mirno okupljanje. S druge strane, skrenuta je paznja na pojave zastrasivanja i fizickih napada na kandidate opozicionih partija, te na cinjenicu da jos uvijek nisu privedeni pravdi osumnjiceni za ratne zlocine medju kojima je i Radovan Karadzic, sto je u dobroj mjeri odrzalo atmosferu straha, nepovjerenja i bezakonja, posebno u nekim dijelovima Bosne i Hercegovine.
Nakon odrzanih izbora i pristiglih izvjestaja monitora, Helsinski komitet se oglasio saopstenjem za stampu u kojem je dao ocjenu odrzanih izbora. Istaknuto je da su izbori odrzani u znatno povoljnijim okolnostima u odnosu na sve postraratne izbore. Visok stepen sigurnosti za birace i ispostovana sloboda kretanja bile su osnovne znacajke ovih izbora. I pored toga zabiljezeni su pojedinacni incidenti u Zvorniku, Banja Luci, Stocu i Bihacu. Na jednom broju biralista konstatovana je nekompetentnost clanova glasackih odbora. Takodjer je konstatovano da su izgled listica i nacin glasanja predstavljali jednom broju glasaca teskocu sto je rezultiralo njihovim nesnalazenjem. Na kraju, uz pozitivnu ocjenu odrzanih izbora, konstatovano je da su oni doprinos demokratizaciji Bosne i Hercegovine i afirmaciji izbornog procesa.
Nakon objavljivanja nekoliko clanaka u nezavisnim magazinima “Dani” i “Slobodna Bosna” u kojima su prezentirane zabrinjavajuce informacije o radu tajnih sluzbi, Helsinski komitet je putem saopstenje za javnost zatrazio od Predsjednistva BiH i predsjedavajuceg Predsjednistva gospodina Alije Izetbegovica da daju svoje misljenje o dogadjajima koji su unijeli osjecaj neizvjesnosti, straha i podozrenja medju gradjane ove zemlje, a u koje su bili upleteni pripadnici tajnih sluzbi. Tom prilikom je iznesen stav da bi zakonodavni organi ove zemlje morali biti ovlasteni da kontrolisu rad tajnih sluzbi, odnosno da one moraju odgovarati najvisim predstavnickim organima u Bosni i Hercegovini, sto je jedan od bitnih cinilaca funkcionisanja demokratskog sistema.
Na zajednickoj press – konferenciji Human Rights Watch-a i Helsinskog komiteta za ljudska prava u BiH, odrzanoj u Kuci ljudskih prava Sarajevo 14. novembra, Komitet je posebno potencirao pitanje nerasvijetljenih ubistava u BiH koja su se dogodila od 1. septembra 1996. godine, a kojih, po izvorima Komiteta, ima ukupno 20, te primjer diskriminacije izbjeglica - povratnika u Veliku Kladusu, po pitanju zaposljavanja.

 

Izdavacka djelatnost
Pocetkom godine Helsinski komitet za ljudska prava u BiH je dostampao po dvije stotine primjeraka svojih izdanja: “Sta je pravedno sudjenje?”, “Zastita ljudskih prava” i “ Prirucnik za nevladine organizacije iz oblasti ljudskih prava”, koji su kasnije dijeljeni zainteresovanim pojedincima i domacim nevladinim organizacijama.
U protekloj godini Komitet je objavio ukupno 23 broja petnaestodnevnog biltena “Faxletter”, koji se, pored toga sto se distribuira postom, faksom i E-mail-om, distribuira i preko Internet sajta Helsinsikog komiteta koji je uspostavljen u februaru mjesecu. Sama cinjenica da je u jednom mjesecu na Internet sajtu Helsinskog komiteta zabiljezeno preko 6.000 posjeta govori kolika je zainteresovanost ljudi koji zive u inostranstvu za situaciji u nasoj drzavi. Pored “Faxletter”-a, na ovom Internet sajtu, moze se naci i sve ostalo sto je Helsinski komitet objavio do sada.
Krajem avgusta mjeseca iz stampe je izasla brosura “Album ljudskih prava”, stampana u 5.000 primjeraka. Ovaj Album na jedan poseban nacin, uz ilustraciju i komentar, pokusava da objasni djeci u osnovnim i srednjim skolama koja su to osnovna ljudska prava i iz cega se sastoje.
Do sada je podijeljeno 2010 primjeraka ove brosure. Prve reakcije su veoma pozitivne, a u prilog tome ide i interes Svedskog helsinskog komiteta za prevodom ove knjige na svedski i albanski jezik. Takodjer, nedjeljni magazin “Svijet”, u svakom broju stampa po jedno ljudsko pravo sa komentarom i ilustracijom preuzetim iz “Albuma”.
U okviru sto vece popularizacije ljudskih prava na teritoriju Bosne i Hercegovine izradjen je i kolor plakat koji na sebi, pored prve recenice preuzete iz clana 1. Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima UN-a, sadrzi i slike preuzete iz “Albuma ljudskih prava”. Oko 700 primjeraka ovog plakata distribuirano je svim relevantnim institucijama, organizacijama i pojedincima kako u Federaciji Bosne i Hercegovine, tako i u Republici Srpskoj.
Takodjer su stampane i razglednice sa istim motivom.
U toku je finalizacija projekta “Glosar ljudskih prava”, zapocetog pocetkom godine. Ovaj glosar ce sadrzavati pojmove i termine koji su u uskoj vezi sa problematikom ljudskih prava. On ce biti radjen uporedo na bosanskom, engleskom, francuskom i arapskom jeziku, a obuhvatace 8.000 pojmova i termina. Ocekujemo da ce izaci iz stampe u januaru mjesecu 1999 godine.
Zavrsen je prevod knjige “International Human Rights” Jacka Donelly-a. Autor je dozvolio Helsinskom komitetu publikovanje ove knjige na nasem jeziku. U toku su pripreme za njeno stampanje.
Ocekujemo da ce knjiga izaci iz stampe pocetkom februara 1999. godine

 

Workshopi , Javne rasprave i okrugli stolovi
U Mostaru je krajem februara, u organizaciji Helsinskog komiteta za ljudska prava u BiH, odrzan drugi po redu Workshop za monitore iz oblasti ljudskih prava. Workshopu su prisustvovali monitori iz Bijeljine, Sarajeva, Kiseljaka, Mostara, Gorazda i Tuzle. Prvi dan Workshopa bio je posvecen problematici manjina i monitoringu ove problematike, dok je drugi dan bio posvecen problematici medija. U svojstvu predavaca na ovom Workshopu su se pojavili prof. dr. Nedjo Milicevic, prof. dr. Slavo Kukic, Zoran Udovicic i Dusan Babic - eksperti za medije.
Treci po redu Workshop odrzan je u Bijeljini 12 i 13 juna. U radu Workshopa ucestvovali su monitori iz Bijeljine, Kiseljaka, Doboja, Sarajeva i Mostara, a bile su obradjene slijedece teme:

Predavaci su bili: advokat Senka Nozica, Elodi Kantije Aristid - koordinator za ljudska prava UNMBiH u Brckom i Humberto Pereira - predstavnik IPTF-a iz Bijeljine, te Srdjan Dizdarevic predsjednik Helsinskog komiteta za ljudska prava u BiH. Tom prilikom monitorima je distribuiran
“Podsjetnik za monitore izbora u BiH” koji je pripremio Helsinski komitet za ljudska prava u BiH, a o kojem su se prisutni monitori vrlo povoljno izrazili. Tokom boravka u Bijeljini monitori su posjetili prostorije Helsinskog odbora Republike Srpske i tom prilikom razgovarali o stanju ljudskih prava u RS sa Brankom Todorovicem, predsjednikom Odbora.

 

Edukacija iz oblasti ljudskih prava
I tokom ove godine Helsinski komitet za ljudska prava u BiH je nastavio sa realizacijom projekta “ Edukacija iz oblasti ljudskih prava “ za ucenike srednjih skola.
Tako su 15. septembra u Fojnici ( srednja Bosna – Federacija BiH ) odrzana dva predavanja ucenicima Mjesovitog skolskog centra, a teme su bile: “Medjunarodni izvori ljudskih prava” i “Institucije drzave BiH i F BiH zaduzene za zastitu ljudskih prava, ustanovljene Dejtonskim mirovnim sporazumom”. Predavaci su bili gospodja Sevima Sali – Terzic ( ugledni advokat i Pravni savjetnik u International Human Rights Law Group ) i gospodin Amir Jaganjac ( sudija Kantonalnog suda u Sarajevu i clan Helsinskog komiteta za ljudska prava u BiH ). Predavanja su trajala dva skolska casa, a prisutno je bilo 68 ucenika. Tom prilikom prisutnima su podijeljeni primjerci Opste deklaracije o pravima covjeka, Evropske konvencije o ljudskim pravima, te po jedna razglednica Helsinskog komiteta sa crtezima preuzetim iz “Albuma ljudskih prava”.
Krajem oktobra je uspostavljen kontakt sa Kantonalnim ministarstvom za obrazovanje, nauku, kulturu i sport Unsko-sanskog kantona, te izvrseni preliminarni dogovori o realizaciji projekta na ovom podrucju. Trenutno smo, zbog velikog broja srednjih skola na ovom podrucju, u fazi njihove selekcije i odabira.
Ciklus predavanja u Mjesovitom skolskom centru u Fojnici je nastavljen 4. decembra, kada su odrzana dva predavanja, a teme su bile: “Znacaj i znacenje ljudskih prava u savremenim demokratskim drzavama” i “ Medjunarodne organizacije za zastitu ljudskih prava”. Predavaci su bili gospodja Sevima Sali – Terzic – pravni savjetnik u International Human Rights Law Group i gospodin Amir Jaganjac - sudija Kantonalnog suda u Sarajevu. Predavanja su trajala dva skolska casa, a prisutno je bilo 76 ucenika. Posto se radilo o ucenicima koji nisu slusali prethodna dva predavanja odrzana 15. septembra, podijeljeni su im primjerci Opste deklaracije o pravima covjeka i Evropske konvencije o ljudskim pravima.

 

Emitovanje TV telopa o ljudskim pravima
Sredinom aprila izradjena su tri TV telopa sa slijedecim porukama:

Svaki telop je imao po jednu ilustraciju koja je na simbolican nacin objasnjavala pojedina prava.
Telopi su emitovani mjesec dana na TV OBN u periodu od 27 aprila do 27 maja u terminima izmedju 18,30 i 20,00 sati. Helsinski komitet se odlucio da prvo emitovanje povjeri TV OBN iz razloga sto ova televizija svojim signalom pokriva najveci dio teritorije BiH i sto je veliki broj ljudi, kako u Federaciji BiH tako i u Republici Srpskoj, gleda. Namjera nam je da u narednom periodu ove telope ponudimo i drugim TV stanicama ne samo na podrucju Federacije BiH, vec i Republike Srpske.
Trenutno je u procesu obrade i pripreme za emitovanje kratki film poljskog helsinskog komiteta pod nazivom: “ UN sistem za zastitu ljudskih prava “. Namjera nam je da i ovaj film, poput TV telopa, ponudimo sto vecem broju TV stanica na cijelom prostoru BiH kako bi ga sto vise ljudi moglo vidjeti. Ocekujemo da ce film biti spreman za distribuciju u januaru mjesecu 1999. godine.

 

Profesionalna pravna pomoc
U protekloj godini dana, advokatima Helsinskog komiteta obratilo se oko 300 gradjana. Pri tome treba imati na umu da su se advokati bavili i jednim brojem dosijea koji su preneseni iz proslih godina, a koji jos nisu razrijeseni.
Osnovno na sta su se gradjani zalili su bili stambeni i vlasnicki odnosi. Do 4. aprila, nija bila pravno regulisana mogucnost povratka gradjana u stanove na koje imaju stanarsko pravo. 4. aprila, u Skupstini Federacije BiH je usvoje Zakon o prestanku primjene Zakona o napustenim stanovima cime je stvoren pravni okvir za povrat stanova. Sada su gradjani suoceni sa drugim preprekama: sudovi sporo rjesavaju tuzbe gradjana, a kada i donesu presudu ona se ne primjenjuje jer izvrsni organi imaju politicke direktive da ne postupaju po odlukama sudova.
Zabiljezeni su i slucajevi diskriminacije na osnovu etnickog pripadnistva gradjana koji se zele vratiti u svoje stanove. Pripadnici manjinskih naroda veoma rijetko uspijevaju u pokusaju da se vrate u svoje stanove, pa cak i u kuce i na imanja koji su njihovo privatno vlasnistvo.
Gradjani su se takodjer zalili ( oko 30 slucajeva ), na povrede prava na rad i prava iz radnog odnosa. Osnovne prituzbe se odnose na nezakonito otpustanje, zloupotrebu instituta cekanja i nezakonitog prerasporedjivanja radnika na druga radna mjesta.
Komitetu se zalila i grupa penzionera koji su penziju stekli u bivsoj JNA. Njima se, na osnovu pravno neutemeljene odluke, isplacuje samo 50% od stecenih penzija.
Jedan broj penzionera se zalio na to da im se penzije ne isplacuju ukoliko se ne nalaze u stalnom mjestu boravka,a takodjer imamo prituzbi na neredovnu isplatu penzija koje ponegdje kasne i po pet mjeseci.
Advokatima su se obracale i porodice nestalih trazeci pomoc Komiteta u trazenju njihovih najblizih. Komitet je takodjer posredovao kod helsinskih komiteta Srbije, Hrvatske i Makedonije radi zastite prava gradjana na imovinu i drzavljanstvo.
Advokat Helsinskog komiteta je obavio sve potrebne radnje radi obnove sudskog postupka Savi Ivanovicu koji je u toku rata osudjen za ratne zlocine. Na osnovu vjestacenja, utvrdjeno je da Ivanovic nije mogao pociniti zlocin za koji se tereti. Do sada, nadlezni sud je u dva navrata odbio zahtjev za obnovu procesa. Po nasem misljenju, tu se radi o opstrukciji koja je politickih motivisana. Reagovali smo na prituzbe jednog broja maloljetnika koji se nalaze u istraznom zatvoru u Sarajevu. Prema njihovim navodima, djeca su tucena, a drzana su u uslovima koji ne odgovaraju kriterijima za maloljetnicku detnciju.
Monitori su pratili sudjenje u odsustvu Fikretu Abdicu, za ratne zlocine, koje se vodi u Bihacu. Ovo sudjenje je prekinuto na neodredjeno vrijeme.
Obavljen je monitoring sudjenja i obnovljenog sudjenja Milanu Hrvacevicu, takodjer optuzenom za ratne zlocine.
Takodjer je izvrsen monitoring sudjenja Ibrahimu Djedovicu, optuzenom za ratni zlocin protiv civilnog stanovnistva i ratni zlocin protiv ratnih zarobljenika.

 

Saradnja sa drugim nacionalnim Helsinskim komitetima i medjunarodnim organizacijama
Tradicionalno dobra saradnja sa Norveskim i Svedskim helsinskim komitetima i u ovom periodu je ponovo potvrdjena kroz realizaciju odredjenih zajednickih projekata, kao i kroz materijalnu podrsku od strane ova dva komiteta.
Pored ova dva komiteta bosanskohercegovacki komitet je imao dobru saradnju i sa Helsinskim odborima Republike Srpske, Srbije i Poljske. Takodjer treba istaknuti i odredjeni stepen saradnje sa Human Rights Watchom, tj. sa njenom predstavnicom za Evropu i Centralnu Aziju gospodjom Holly Cartner.

 

Uspostavljanje i snazenje mreze nevladinih organizacija u BiH
Kao i prosle godine, i ove godine Komitet je ucestvovao u formiranju i jacanju mreze nevladinih organizacija u Bosni i Hercegovini. Pruzena je znacajna podrska prilikom formiranja “Centra za unapredjenje ljudskih prava i demokracije” u Mostaru - prve takve organizacije u ovom gradu, koja se sastojala u pomoci pri pokretanju aktivnosti i uspostavljanju prvih kontakata.
Komitet je pruzio pomoc i “Centru za zastitu prava manjina”, koji je poceo sa radom pocetkom godine, na taj nacin sto je ovoj organizaciji obezbjedio prostor, cime su bili stvoreni uslovi za normalan i nesmetan rad.
U proteklom periodu Ured Heslinskog komiteta za ljudska prava u Mostaru je fokusirao svoje aktivnosti na: pracenju stanja ljudskih prava u Mostaru, pracenju provodjenja dogovora o povratku ljudi u svoje domove u oba dijela grada - kao i u citavom HN Kantonu, te pruzanju besplatne pravne pomoci.
Kao glavni nosilac aktivnosti, od domacih NVO, pri realizaciji projekta “Kuca ljudskih prava - Sarajevo”, Helsinski komitet je pruzao podrsku Fondaciji “Kuca ljudskih prava - Oslo”, obezbjedjujuci joj kontakte sa domacim relevantnim institucijama i pojedincima, kao i koriscenje prostorija i tehnicke opreme Komiteta. Uradjen je veliki dio posla vezano za izbor lokacije i kuce, njenu kupovinu, te rjesavanje administrativnih problema po pitanju vlasnistva i registracije nove nevladine organizacije Asocijacija “Kuca ljudskih prava - Sarajevo” koja ce se starati o tome da “Kuca” nesmetano funkcionise. 18. septembra, u prisustvu velikog broja zvanica, predstavnika medjunarodne zajednice i domacih NVO, zvanicno je otvorena Kuca ljudskih prava Sarajevo.

 

Broj: 31-12/98