Izvjestaj o aktivnostima HK u 1999.

IZVJESTAJ O AKTIVNOSTIMA
HELSINSKOG KOMITETA ZA LJUDSKA PRAVA U BiH
1. 1. 1999. - 31. 12. 1999.

I ove godine, kao i prethodnih godina, Helsinski komitet za ljudska prava u BiH je svoje aktivnosti usmjerio na promociju i zastitu ljudskih prava u Bosni i Hercegovini. Kontinuirano je pratio situaciju, te reagovao prema drzavnim i medjunarodnim organima i institucijama u slucajevima njihovog krsenja.
Komitet je, takodjer, bio angazovan i na edukaciji stanovnistva kroz pripremanje i publikovanje knjiga, brosura, plakata, koji se ticu problematike ljudskih prava.
U ovoj godini, Komitet je svoje aktivnosti posebno fokusirao na polozaj i stanje medija u BiH, kao i na rjesavanje pitanja nestalih osoba, a nastavljeno je i sa pruzanjem besplatne pravne pomoci.

Saopstenja, otvorena pisma, okrugli stolovi, javne debate, press konferencije
U organizaciji Helsinskog komiteta za ljudska prava 5. januara u Sarajevu je prikazan dokumentarni film "Zlocin i kazna" norveske rediteljice Marije Varsinski. Film govori o genocidu izvrsenom nad Bosnjacima u julu 1995. godine od strane srpskih ultranacionalista na celu sa generalom Ratkom Mladicem, osumnjicenim za ratne zlocine. Projekciji filma je prisustvovalo preko 200 ljudi. Nakon projekcije uprilicena je i diskusija posvecena ovom masakru i teroru cije su zrtve bili oko 10.000 ljudi. U raspravi su ucestvovali predstavnici medjunarodne zajednice gospodja Rehn (specijalni predstavnik Generalnog sekretara UN-a), gospodin Robert Barry (sef misije OSCE u BiH), predstavnici prezivjelih Srebrenicana, kao i clanovi porodica trojice Srebrenicana osudjenih na teske zatvorske kazne u Republici Srpskoj. Tom prilikom sa skupa je upuceno pismo Visokom predstavniku u BiH ambasadoru Karlosu Vestendorpu u kojem je zamoljen da ucini sve sto je u njegovoj moci kako bi se rasvijetlila sudbina nestalih Srebrenicana.
Pocetkom februara Komitet se angazovao na stvaranju Interesne grupe posvecene pitanju nestalih, koju jos sacinjavaju predstavnici nekoliko domacih nevladinih organizacija iz oba bosanskohercegovacka entiteta. Inicijalni sastanak je odrzan u februaru mjesecu. Tom prilikom razgovaralo se kako nevladin sektor moze doprinijeti rjesavanju jednog od najbolnijih pitanja na ovim prostorima – pitanja nestalih.
Na drugom sastanaku, odrzanom 16. juna, razgovaralo se o mogucnostima lokalnih inicijativa na pronalazenju nestalih, a na kraju je upuceno zajednicko pismo najvisim funkcionerima BiH, Republike Srpske i Federacije BiH u kojem je konstatovano da je ucinjeno veoma malo u pruzanju informacija i davanju odgovora na zahtjeve Medjunarodnog Crvenog krsta od strane vlasti BiH, Republike Srpske i Federacije BiH, te je zatrazeno od imenovanih da se uloze dodatni napori kako bi se poboljsala efikasnost Radne grupe za nestale osobe kojom rukovodi Medjunarodni komitet Crvenog krsta. Kopije pisma su upucene i OHR-u, sefu misije OSCE u BiH, ICRC-u, ICMP-u i PHR-u.
U cilju sticanja sto konkretnijih informacija o nestalima, odrzan je razgovor sa predstavnicama Udruzenja gradjana “ Majke enklava Srebrenica i Zepa”. Takodjer je odrzan sastanak i sa Abdurahmanom Malkicem, poslanikom u Skupstini Republike Srpske i clanom rukovodstva opstine Srebrenica, sa kojim se razgovaralo o ulozi nevladinih organizacija u rjesavanju problema nestalih, te nacinima na koji bi nevladine organizacije mogle efikasnije da se ukljuce u njegovo rjesavanje.
Neposredno po zavrsetku konferencije o Paktu stabilnosti za jugoistocnu Evropu, odrzanoj u Sarajevu, Helsinski komitet za ljudska prava u BiH je uputio pismo najvisim nosiocima vlasti Bosne i Hercegovne, i oba njena entiteta, u kojem im je predlozio da, u skladu sa principima Pakta o stabilnosti, ucine ono sto je u domenu njihovih nadleznosti i odgovornosti kako bi se depolitizirao sastav policijskih snaga u Bosni i Hercegovini. S tim u vezi Komitet je predlozio da se preduzmu koraci kako bi se pripadnici policije, izuzev ministra i zamjenika ministra, odrekli clanstva u politickim partijama, cime bi se stvorile pocetne pretpostavke za takvo ustrojstvo policije, kakvo odgovara visokim evropskim standardima. Kopija pisma je upucena Bodi Hombahu, specijalnom ko-ordinatoru za Pakt stabilnosti, Robertu Beriju, sefu misije OSCE u BiH, kao i Martiju Atisariju, predsjedavajucem Evropske Unije.
U Sarajevu je, 20. i 21. novembra, odrzan sastanak sa predstavnicima organizacija porodica nestalih. Sastanku su bili prisutni predstavnici bosnjackih, hrvatskih udruzenja, kao i predstavnici udruzenja iz Republike Srpske, SR Jugoslavije i Hrvatske. Pored navedenih, sastanku su prisustvovali i predstavnici Medjunarodnog Komiteta Crvenog Krsta i Medjunarodne komisije za nestale osobe.
Obiljezavanje 10. decembra, Dana prava covjeka, Komitet je odlucio da posveti pitanju nestalih u BiH. U tu svrhu je odstampano 2000 razglednica na cijoj poledjini je pisalo na domacem i engleskom jeziku: “Ne zaboravite nestale osobe”. Razglednice su bile poslate drzavnicima, politicarima, sredstvima informisanja, nevladinim organizacijama, tijelima specijalizovanim za trazenje nestalih. Jedan broj ovih razglednica je dat udruzenjima koja okupljaju porodice nestalih koje su ih uputile na adrese po njihovom izboru.
Predstavnici Komiteta su ucestvovali u mirnim manifestacijama u centru Sarajeva na sam 10. decembar. Noseni su natpisi u kojima se trazi da se odgovori na sva pitanja porodica nestalih i veci angazman politicara u rjesavanju ovog problema. Mediji su pratili kako akciju slanja razglednica tako i manifestaciju na ulicama Sarajeva i o tome je BH javnost adekvatno obavjestena.
Od pocetka godine Helsinski komitet je pratio stanje slobode medija i slobode izrazavanja. Nakon sestomjesecnog pracenja stanja u ovoj oblasti, napravljena je analiza i iznesena ocjena da je stanje medija i novinarstva veoma tesko. Sa ovom ocjenom upoznata je i javnost na press-konferenciji odrzanoj u Sarajevu, 14. juna. Tom prilikom navedeno je petnaestak primjera napada ili pritisaka na pojedine nezavisne medije i novinare. Naglasen je i veoma tezak materijalni polozaj, posebno nezavisnih medija – sto takodjer utice na slobodu izrazavanja i slobodu medija. Ovom prilikom Helsinski komitet se zalozio da djela uvrede i klevete budu izbacena iz krivicnog zakona, te da budu tretirana u okviru parnicnih postupaka.
U drugoj polovini avgusta, povodom privodjenja Senada Avdica, glavnog i odgovornog urednika magazina “Slobodna Bosna” od strane policije u prostorije kantonalnog suda u Sarajevu, Helsinski komitet za ljudska prava, u svom saopstenju za stampu, ovaj akt je protumacio kao nasrtaj na slobodu izrazavanja i kao atak na novinarsku profesiju. U isto vrijeme, Komitet je podsjetio na odluku Visokog predstavnika kojom je ukinuta mogucnost krivicnog gonjenja novinara zbog onoga sto su napisali.
Zbog sve ucestalije pojave zatvorenosti izvora informisanja i netransparentnosti u radu organa vlasti na svim nivoima, kao i javnih preduzeca i ustanova – cime su gradjani uskraceni u ostvarivanju prava na informisanje, Komitet se, 14. septembra, oglasio saopstenjem za stampu, u kojem je apelovao na organe vlasti i rukovodioce javnih preduzeca i ustanova da svoje ponasanje prema javnosti i sredstvima informisanja prilagode najvisim medjunarodnim standardima u ovoj oblasti. Takodjer je zatrazeno od Vlade i Parlamentarne skupstine BiH, kao i od vlada i parlamenata oba entiteta da sto prije usvoje zakone o slobodi informisanja kojima bi se zagarantovala prava gradjana na informisanje.
Zajedno sa Kucom ljudskih prava Sarajevo, Komitet je organizovao, 5. novembra, Okrugli sto na temu: “Ataci na medije – Ko je sljedeci ?”. Tom prilikom su pozvani predstavnici novinskih udruzenja, ministarstava unutrasnjih poslova dva entiteta, predstavnici pravosudja, advokati, jedan broj glavnih i odgovornih urednika i uglednih novinara. Konstatovano je da su dvije najopasnije profesije u BiH trenutno, profesije novinara i deminera. Istaknuto je, takodjer, da politicari podgrijavaju atmosferu u kojoj je cak patriotski akt napasti novinara ili podmetnuti bombu pod njegov auto. Zakljuceno je da organi gonjenja i sudovi ili nisu dovoljno efikasni ili nemaju volje da efikasno hvataju i kaznjavaju odgovorne za ugrozavanje medijskih sloboda i ugrozavanje novinara. Ovaj okrugli sto je naisao na veliku paznju medija i o njemu je izvjestila cijela BH stampa.
21. i 22. septembra, Komitet je realizovao misiju utvrdjivanja cinjenica u Drvaru, Bihacu, Cazinu i Velikoj Kladusi. Misiju su sacinjavali Srdjan Dizdarevic, te clanovi Upravnog odbora Komiteta: Mirko Sagolj i Nedjo Milicevic. U pratnji misije je bio i novinar iz sarajevskih dnevnih novina. Prilikom posjete Drvaru, nije realizovan sastanak sa predstavnikom ureda OHR u ovom gradu, iako je bio uredno najavljen 8. septembra, zbog toga sto je Peter Chapel, sef ureda, izbjegao susret sa clanovima misije. O ovome je upoznat i Wolfgang Petritsch, Visoki predstavnik u BiH, u otvorenom pismu koje mu je upuceno 25. septembra. Kako bi izvjestili javnost o svojim zapazanjima o stanju u navedenim mjestima, Komitet je organizovao press konferenciju 5. oktobra, na kojoj su ucestvovali i predstavnici iz Cazina i Velike Kladuse. Tom prilikom javnost je upoznata sa veoma teskim stanjem ljudskih prava u posjecenim mjestima, sto je bilo potkrijepljeno i nizom konkretnih primjera krsenja osnovnih ljudskih prava gradjana.
Komitet je, 17. oktobra, zajedno sa Helsinskim odborom za ljudska prava Republike Srpske, uputio prijedlog sefu misije OSCE u BiH, Robertu Beriju, da za predstojece izbore u BiH ne prihvati kandidaturu onih politicara koji stanuju u stanovima izbjeglih i raseljenih lica koja su izrazila zelju da se vrate. U pismu je istaknuto da postovanje Aneksa 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma, koji predvidja povratak izbjeglica i raseljenih na adrese na kojima su stanovali 1991. godine, mora biti obaveza svakog kandidata za izborne funkcije.
Ovaj prijedlog temeljio se na principu prema kojem se na izbornim listama ne mogu naci kandidati koji ne prihvataju Dejtonski mirovni sporazum. PIK je prihvatio pomenutu inicijativu i donio propis kojim se regulise ova problematika.
Povodom nezakonitog privodjenja i ispitivanja Husidic Senada iz Velike Kladuse, Komitet je uputio otvoreno pismo Aliji Izetbegovicu, clanu predsjednistva BiH i predsjedniku Stranke demokratske akcije, u kojem ga je obavjestio o ovom slucaju. Tom prilikom, gospodin Izetbegovic je obavjesten i o veoma teskom stanju ljudskih prava u Unsko – sanskom kantonu, te zamoljen da kao clan najviseg drzavnog organa i kao predsjednik Stranke demokratske akcije, ucini sve sto je u njegovoj moci kako bi se u ovom kantonu poceli postovati zakoni i zastitila prava svakog gradjanina i cime bi se stvorile perspektive za normalan i dostojanstven zivot svih onih koji zive u ovom dijelu Bosne i Hercegovine, ili namjeravaju da se vrate i tu zive.

Seminari i Trening programi
U Gorazdu je 18. i 19. juna odrzan seminar pod naslovom “Uloga NVO u zastiti ljudskih prava”. Prisustvovali su predstavnici devet nevladinih organizacija iz RS i isto toliko iz Federacije BiH kao i predstavnici Asocijacije nezavisinih intelektualaca Krug 99, Foruma gradjana iz Tuzle i GAP-a. U prisustvu trideset ucesnika i predstavnika lokalnih sredstava informisanja, razgovarano je na slijedece teme:
1.”Stanje NVO u regionu Istocne Bosne” - o cemu su govorili Slavko Klisura iz Gorazda i Nenad Lucic iz Visegrada;
2.”Uloga NVO u zastiti ljudskih prava” - Uvodnicar Vehid Sehic - Forum gradjana Tuzle;
3.”Stanje ljudskih prava u BiH i mehanizmi zastite” - Srdjan Dizdarevic.
Tokom dvodnevnog rada, vodjena je iscrpna rasprava u kojoj je detaljno ocijenjeno stanje u Regionu i utvrdjeni ciljevi nevladinih organizacija i nacin njihovog ostvarivanja.
Skup je od strane ucesnika ocijenjen veoma korisnim i uspjesnim.
U organizaciji HK BiH, u Kuci ljudskih prava Sarajevo, odrzan je, 16. oktobra, okrugli sto na temu: ”Nasilje nad djecom i prava djeteta”. Ovaj skup je posluzio da se razmijene informacije o stanju prava djeteta u cijeloj Bosni i Hercegovini i da se dogovore akcije na promociji djecijih prava i njihovoj zastiti posebno u svjetlu obiljezavanja desete godisnjice stupanja na snagu Konvencije UN o pravima djeteta. U razgovoru su ucestvovali, pored predstavnika Helsinskog komiteta za ljudska prava u BiH, i predstavnici Helsinskog odbora za ljudska prava u RS, nevladinih organizacija “Nasa djeca”, “Obrazovanje gradi BiH”, “Helsinskog parlamenta gradjana”, “Ureda ombudsmena”, predstavnici medjunarodnih NVO koje se bave zastitom prava djeteta, te predstavnici pravosudja. Na skupu je istaknuto kako u BiH, kao posljedica rata, ima 30.000 djece bez jednog roditelja i 1.800 djece bez oba roditelja. Nekoliko hiljada djece su invalidi, a oko 500.000 ih zivi kao izbjeglice i raseljena lica. Pored toga, istaknuto je da su djeca najveca zrtva mina kojih jos ima oko tri miliona u BiH, da je nedovoljna briga vlasti za djecu i da su ona prepustena nevladinom sektoru, a posebno je potcrtan problem obrazovanja koje ne odgovara potrebama i nije na nivou dostignutom u razvijenim zemljama.
Komitet je ucestvovao u radu redovnog Godisnjeg seminara Kuca ljudskih prava, odrzanog u Kuci ljudskih prava Sarajevo, u periodu od 28. do 31. oktobra. Pored BH predstavnika, seminaru su prisustvovali i predstavnici Kuca ljudskih prava iz Moskve, Bergena, Osla, Tirane i Varsave. Seminar je bio organizovan u formi predavanja i diskusija o odredjenim temama. Uvodnicari, po temama, su bili: Robert Beri, Zarko Papic i Senad Pecanin. Ucesnici su pozitivno ocijenili ovaj seminar, te istakli da je on doprinio razmjeni korisnih informacija i iskustava. Takodjer su naglasili da je odrzavanje seminara u Sarajevu od posebne vaznosti imajuci u vidu veoma teska krsenja ljudskih prava gradjana ovoga grada u nedavnoj proslosti.
U periodu od 2. do 4. decembra, u Sarajevu je odrzan Workshop za predstavnike nevladinih organizacija, pod nazivom: “Trening u upravljanju projektima”. U Workshopu-u je ucestvovalo 12 predstavnika nevladinih organizacija iz oba BH entiteta, a vodila su ga dva eksperta iz Slovenije. Povratne informacije ucesnika, nakon odrzanog Workshopa, su bile vise nego pozitivne. Pored edukativnog dijela, Workshop je pruzio priliku ucesnicima da razmijene misljenja, stecena iskustava, te uspostave nove kontakte.
Predstavnici Helsinskog komiteta za ljudska prava u BiH su, zajedno sa clanovima Kruga 99, pocetkom decembra boravili u Velikoj Kladusi, Cazinu i Bihacu. U ta tri grada Unsko-sanskog kantona odrzane su tri javne rasprave u kojima je aktuelno pitanje bilo postivanje ljudskih prava i sloboda. Ove tribine su potvrdile potrebu za jos vecim prisustvom na terenu kao i ucestalijih kontakata sa predstavnicima NVO sto koristi sticanju uvida u stanje ljudskih prava, pospjesuje aktivnosti na terenu i pozitivno utice na stanje u pojedinim regionima.

Izdavacka djelatnost
Kao i prethodnih godina i ove godine Komitet je nastavio sa publikovanjem knjiga iz oblasti ljudskih prava. Tako je prevedeno dopunjeno izdanje knjige “Medjunarodna ljudska prava” autora Jack-a Donnelly-a, koja govori o medjunarodnim odnosima u oblasti ljudskih prava od kraja drugog svjetskog rata, odnosno o nacinima na koje se drzave i drugi medjunarodni akteri odnose prema ljudskim pravima. Cijenimo je kao vrlo vrijedno stivo za sve one koji zele saznati nesto vise o ovoj problematici. Takodjer je realizovan projekat izrade englesko – francusko – bosanskog “Rjecnika pojmova iz oblasti ljudskih prava”, autora Delile Dizdarevic. Ovaj Rijecnik je namijenjen aktivistima u organizacijama za ljudska prava i profesionalcima kojima je bliska ova problematika. Cilj izdavanja ovog Rijecnika je da se omoguci sto potpunije razumijevanje literature o ljudskim pravima na francuskom, odnosno engleskom jeziku, ali i adekvatno prenosenje tekstova sa bosanskog / srpskog / hrvatskog na engleski i francuski jezik. Promocija ova dva izdanja je odrzana u Kuci ljudskih prava Sarajevo, 28. septembra 1999. godine, a promotori su bili: dr Hanifa Kapidzic Osmanagic, dr Ugo Vlaisavljevic, te gospodja Elisabeth Rasmusson ispred OSCE Misije u BiH.
U periodu od 15. januara do 15. decembra 1999. godine, Komitet je izdao 22 broja “Faxletter”-a, koja su bila uradjena bilingualno, na domacem i engleskom jeziku. Bilten se distribuirao putem poste, fax-a, E-mail-a na otprilike stotinu adresa u BiH, te stotinjak adresa u inostranstvu. Bilten je, takodjer, bio dostupan i na Internet sajtu Helsinskog komiteta za ljudska prava u BiH. Prema posljednjim podacima, u periodu januar – decembar 1999. godine, Web stranicu Helsinskog komiteta posjetilo je 70.251 posjetilac, sto je u prosjeku iznosilo 5.854 posjetioca mjesecno. Smatramo da ovaj podatak dovoljno govori kolika je zainteresovanost nasih sugradjana za situaciju u BiH, a posebno za stanje ljudskih prava. Na ovaj nacin Komitet pokusava da doprinese realizaciji pojedinih Dejtonskih odredaba, prvenstveno onih koje se ticu povratka izbjeglih i raseljenih, te demokratizaciji i jacanju civilnog drustva na ovim prostorima.

Pravna pomoc
U cilju sto bolje organizacije, te vece efikasnosti u pruzanju pravne pomoci strankama koje se obrate Komitetu, doslo je do reorganizacije ovoga segmenta aktivnosti. Naime, angazovan je pravnik puno radno vrijeme, koji svakodnevno radi sa strankama.
Tako je u periodu od pocetka pa do kraja godine evidentirano i uzeto na obradu 3250 predmeta, pored 600 predmeta preuzetih iz proslih godina.
85 % ovih predmeta odnosi se na stambenu i imovinsku problematiku, a 15 % na radnu, penzijsko – invalidsku i druge oblasti prava i njihove zastite.
Prilikom obrade pomenutih predmeta i kontakata sa nadleznim organima istakli bi slijedece pojave:
- Zakonski rokovi se ne postuju, kako kod rjesenja podnesenih zahtjeva, tako i kod prigovornog, zalbenog i drugostepenog postupka. Svi opstinski organi uprave u kantonu Sarajevo u svim sporovima nastoje da sto duze vode postupke, bolje reci ne vode, kako bi privremeni korisnici stanova nastavili ostvarivati “vise prava” nego im po zakonu pripada. Razlozi za opravadanje se svakim danom traze i posljednja situacija izmedju opstina i kantona ima prije za cilj da se uspori odluka Visokog predstavnika i realizacija potrebnog broja manjinskih povrataka po Sarajevskoj deklaraciji;
- Vec potpisana rjesenja u prvom i drugom stepenu vise mjeseci “putuju” od opstine do kantona i obratno, odnosno do stranke;
- Stranke se zale na nekorektan, birokratski odnos sluzbenih osoba, koje skoro uvijek izbjegavaju da ih prime.
Iz ovih razloga prisutnost stranki u ovom Komitetu je svakim danom sve veca i dnevno ih je prisutno licno oko 30-tak, dok je istovremeno broj telefonskih poziva, razgovora, pitanja, zahtjeva i drugih oblika kontakata, otprilike, istovjetan.
O svakoj aktivnosti Helsinskog komiteta upoznat je Ured OHR-a, OSCE-a, UNHCR-a, Direktor Uprave za rjesavanje u stambenoj oblasti kantona Sarajevo i nacelnici Odjeljenja u opcinama. A po potrebi sa odredjenim predmetima upoznaju se i drugi medjunarodni organi, organizacije, te sudski organi u zavisnosti od vrste sporova.

Saradnja sa drugim nacionalnim Helsinskim komitetima i medjunarodnim organizacijama
Kroz finansiranje realizacije odredjenih projekata ostvarena je saradnja sa Helsinskim komitetima Norveske i Svedske, NED fondacijom (National Endowment for Democracy) iz Sjedinjenih americkih drzava, te Medjunarodnom helsinskom federacijom iz Beca.
Takodjer, moramo istaci veoma dobru i plodonosnu saradnju sa Helsinskim odborom za ljudska prava Republike Srpske.

Sarajevo, 31. decembra, 1999
Broj: 40-12/9