Izvjestaj o stanju u kazneno-popravnim ustanovama u BiH u 2001.

Izvjestaj o stanju u kazneno-popravnim
ustanovama u Bosni i Hercegovini

(decembar 2001. godine)

UVOD

U toku 2001. godine Helsinski komitet za ljudska prava u BiH je realizovao projekat monitoringa stanja u kazneno-popravnim ustanovama u Bosni i Hercegovini. Cilj ovog projekta je bio sagledavanje trenutne situacije u tim ustanovama, sa osvrtom na postovanje i provedbu odredbi iz medjunarodnih dokumenata koji tretiraju prava zatvorenika i stanje u zatvorima, kao sto su: «Konvencija protiv torture i drugih surovih, neljudskih ili ponizavajucih kazni ili postupaka», «Evropska konvencija o sprjecavanju mucenja i nehumanog ili ponizavajuceg postupanja ili kaznjavanja», «Evropska konvencija o zastiti ljudskih prava i osnovnih sloboda», «Evropska zatvorska pravila».

Monitoringom su bile obuhvacene kazneno-popravne ustanove na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine, u oba entiteta. Monitoring, odnosno posjete ovim ustanovama su vrsile Misije Helsinskog komiteta za ljudska prava u BiH koje su se sastojale od 2 do 5 clanova. U nekoliko misija, pored predstavnika HK BiH, ucestvovale su i kolege iz Norveskog helsinskog komiteta, Helsinskog odbora Republike Srpske, te Medjunarodne Helsinske Federacije za ljudska prava. Svaka posjeta se sastojala iz dva dijela: u prvom dijelu obavljan je razgovor sa upravom ustanove, tj. upravnikom i njegovim pomocnicima, a u drugom dijelu obilazile su se prostorije objekta (spavaonice, zajednicke prostorije, mokri cvorovi, prostorije za odrzavanje higijene, kupatila, dnevni boravci za osudjenike, kuhinja, ambulanta, zatvorski krug, samice, itd...) i obavljan je razgovor sa osudjenicima po principu slucajnog uzorka – bez prisustva zatvorskih strazara ili nekoga iz administracije.

U sklopu realizacije ovoga projekta posjeceno je ukupno 12 kazneno-popravnih ustanova, od kojih 7 na prostoru Federacije Bosne i Hercegovine (KPZ Zenica, KPZ Tuzla, KPZ Bihac, KPZ Mostar, KPZ Sarajevo, Odjeljenje KPZ Tomislavgrad u Busovaci i Odjeljenje KPZ Sarajevo u Ustikolini), te 5 na prostoru Republike Srpske (KPD Banja Luka, Okruzni zatvor Bijeljina, Okruzni zatvor Doboj, KPD Foca/Srbinje, KPD «Kula» – Srpsko Sarajevo).

Prilikom realizacije posjeta uprave kazneno-popravnih ustanova su bile maksimalno kooperativne omogucavajuci nam pristup u bilo koji dio ustanove, i razgovor sa bilo kojim od osudjenika. Procedura za dobivanje dozvole za posjetu kazneno-popravnim ustanovama u Republici Srpskoj se razlikuje od procedure za podrucje Federacije BiH. Naime, za posjetu kazneno-popravnoj ustanovi u Republici Srpskoj potrebna je prethodna saglasnost i odobrenje Ministarstva pravde RS, dok se na prostoru Federacije Bosne i Hercegovine posjeta direktno dogovarala sa upravnikom ustanove.

KAZNENO-POPRAVNE USTANOVE U BIH

U Bosni i Hercegovini ukupno egzistira 11 kazneno-popravnih ustanova, te 3 odvojena odjeljenja ovih ustanova.

Na teritoriji Federacije BiH egzistira 5 kazneno-popravnih ustanova, i 3 odjeljenja (KPZ Zenica, KPZ Tuzla, KPZ Bihac, KPZ Mostar, KPZ Sarajevo, Odjeljenje KPZ Tuzla u Orasju, Odjeljenje KPZ Sarajevo u Ustikolini i Odjeljenje KPZ Tomislavgrad u Busovaci). Svi kazneno-popravni zavodi na teritoriju Federacije BiH su poluotvorenog tipa, sem KPZ Zenica koji je zatvorenog tipa. Ukupan kapacitet ovih ustanova je oko 1.150 mjesta, a trenutno u njima boravi 1.276 osudjenika. Svaka od ovih ustanova pored odjeljenja za osudjene osobe, ima i odjeljenje pritvora. U KPZ Tuzla je smjesteno i zensko odjeljenje koje ima kapacitet od oko 40 mjesta, a u KPZ Mostaru i KPZ Bihacu postoji po jedno manje odjeljenje za osudjenice. U KPZ Zenica je, pored odjeljenja za osudjenike i odjeljenja za pritvorenike, smjesteno i odjeljenje za maloljetnike (kapacitet 45 mjesta), te odjeljenje za izvrsenje mjere obaveznog psihijatrijskog lijecenja i cuvanja (kapacitet 60 mjesta).

Na teritoriji Republike Srpske egzistira 6 kazneno-popravnih ustanova (KPD Banja Luka, Okruzni zatvor Bijeljina, Okruzni zatvor Doboj, KPD Foca/Srbinje, KPD «Kula» - Srpsko Sarajevo i Okruzni zatvor Trebinje). Sve kazneno-popravne ustanove na podrucju Republike Srpske su poluotvorenog tipa, sem KPD Foca/Srbinje koji je zatvorenog tipa. Ukupan kapacitet ovih ustanova je oko 1.820 mjesta, a trenutno u njima boravi 755 osudjenika. Svaka od ovih ustanova ima odjeljenje za osudjene osobe, te odjeljenje pritvora. Pored toga, u KPD-u Banja Luka, Okruznom zatvoru Bijeljina, te KPD-u «Kula» u Srpskom Sarajevu smjestena su odjeljenja za osudjenice. Doduse, zenska odjeljenja u KPD-u Banja Luka i Okruznom zatvoru Bijeljina su veoma mala i imaju kapacitet od 4 do 6 mjesta, dok je odjeljenje u «Kuli» nesto vece i ima kapacitet od 12 do 16 mjesta. Mjera obaveznog psihijatrijskog lijecenja i cuvanja za podrucje Republike Srpske se izvrsava u jednom odjeljenju Specijalne bolnice na Sokocu. Prema novom Zakonu o izvrsenju krivicnih sankcija RS-a, odjeljenje za maloljetnike ce biti u KPD Foca/Srbinje, dok ce odjeljenje za izvrsenje vaspitnih mjera biti u Banja Luci. Inace, do primjene novog ZIKS-a RS-a, nije postojalo posebno odjeljenje za maloljetnike, vec su oni kaznu zatvora izdrzavali zajedno sa starijim osudjenicima. Od svih kazneno-popravnih ustanova koje smo obisli u RS-u, samo u KPD Banja Luka smo zabiljezili tri osudjenika koja su na odsluzenje kazne dosli kao maloljetnici, a tokom boravka postali su punoljetni.

Sto se tice nacionalne strukture osudjenicke populacije, ona se razlikuje, zavisno od mjesta u kojem je kazneno-popravna ustanova smjestena. Tako u kazneno-popravnim ustanovama na teritoriji F BiH, uglavnom preovladavaju Bosnjaci, preko 90 %, a iza njih dolaze Hrvati, Srbi i ostali. Taj omjer je nesto drugaciji kada je u pitanju nacionalna struktura osudjenika u KPZ Mostar i u Odjeljenju KPZ Tomislavgrad u Busovaci, gdje je odnos izmedju Bosnjaka i Hrvata negdje 50 % - 50 %. U kazneno-popravnim ustanovama na prostoru Republike Srpske, situacija je obrnuta – najveci je broj osudjenika srpske nacionalnosti, negdje oko 95 %, dok se ostatak odnosi na Bosnjake, Hrvate i ostale.

Kada je rijec o polnoj strukturi osudjenika u velikoj vecini su muskarci. Ima i nekoliko desetina osudjenica. Tako u kazneno-popravnim ustanovama na prostoru F BiH, trenutno, boravi ukupno 38 osudjenica (2 u Mostaru i 36 u Tuzli), a na podrucju Republike Srpske njih 17. Vecina njih, preko 60 %, su osudjene za ubistva i cedomorstvo, dok se ostatak odnosi na kradju i prevaru.

Sto se tice strukture osudjenika po izvrsenom krivicnom djelu, u kazneno-popravnim ustanovama u Republici Srpskoj preko 70 % su krvni delikti, dok ostatak otpada na imovinske delikte, djela protiv bezbjednosti saobracaja, djela protiv polnog integriteta, te djela protiv opste sigurnosti ljudi i imovine. U kazneno-popravnim ustanovama na podrucju F BiH situacija je skoro istovjetna: oko 65 % su krvni delikti, a ostalih 35 % se odnose na imovinske delikte, djela protiv bezbjednosti saobracaja, djela protiv polnog integriteta, te djela protiv opste sigurnosti ljudi i imovine.

Interesantno je napomenuti da je broj osudjenika, u oba entiteta, zbog privrednog kriminala izuzetno mali. Svega nekoliko njih izdrzava kaznu zbog ucinjenog krivicnog djela iz ove oblasti. Uglavnom se radi o ljudima koji su bili poslovodje malih prodavnica ili sefovi magacina.

Tokom nasih posjeta kazneno-popravnim ustanovama u BiH, zabiljezili smo i boravak nekoliko stranaca i strankinja. Tako se u KPD-u «Kula» nalazi jedan Rus na izdrzavanju zatvorske kazne, a u pritvoru su bila dva Slovenca i 6 djevojaka iz Moldavije i Rumunije. U KPD-u Banja Luka na izdrzavanju kazne se nalazi jedan Slovenac. U KPZ Tuzla na izdrzavanju kazne se nalazi jedan osudjenik iz Jemena, a u KPZ Zenica, u odjeljenju za izvrsenje mjere obaveznog psihijatrijskog lijecenja i cuvanja, nalazi se jedan Francuz.

Starosna struktura osudjenicke populacije u kazneno-popravnim ustanovama u BiH, se krece od 18 pa do preko 70 godina. U KPD-u Banja Luka trenutno boravi 7 osudjenika sa preko 70 godina. Oni su smjesteni u jednoj posebnoj spavaonici i u razgovoru sa njima doznali smo da je tretman zatvorske administracije prema njima korektan, te da imaju redovne lijecnicke preglede. Oni su postedjeni bilo kakvog rada ili naprezanja.

Obrazovna struktura osudjenicke populacije je prilicno sarolika. U najvecem broju slucajeva radi se o osudjenicima koji nemaju kompletno osnovno obrazovanje, ili imaju samo osnovnu skolu. Iza njih dolaze osudjenici koji imaju srednjoskolsko obrazovanje, dok je broj osudjenika sa visom ili visokom strucnom spremom izuzetno nizak (svega nekoliko slucajeva).

Kada je rijec o zatvorskoj administraciji, svaka kazneno-popravna ustanova, koju smo posjetili, raspolaze sa dovoljnim brojem zatvorskih strazara. Medjutim, problem se javlja kod pojedinih sluzbi unutar administracije. U prvom redu mislimo na sluzbu prevaspitavanja. Naime, zapazili smo da u vecem broju posjecenih zatvora nema dovoljan broj vaspitaca, tako da imamo situaciju gdje na jednog vaspitaca dodje izmedju 65 i 70 osudjenika (KPZ Zenica), mada propisi predvidjaju maksimalno do 50 osudjenika. Takodjer bi smo ukazali i na cinjenicu da veoma mali broj ustanova ima angazovane psihologe. Samo tri kazneno-popravne ustanove imaju stalno angazovane psihologe i to: KPZ Bihac, KPZ Zenica i KPZ Tuzla.

Kazneno-popravne ustanove se finansiraju iz dva izvora, i to: entitetskog ministarstva pravde i okruznih sudova, odnosno kantona. Donedavno su se kazneno-popravne ustanove na podrucju F BiH finansirale odvojeno: posebno su dolazila sredstva od Ministarstva pravde F BiH, a posebno od kantona. Medjutim, u posljednjih nekoliko mjeseci taj sistem je promijenjen tako da sredstva koja uplacuju kantoni idu direktno Ministarstvu pravde F BiH, a onda ono, sukladno potrebama pojedinih kazneno-popravnih ustanova u ovom entitetu, vrsi distribuciju novcanih sredstava. Kada je rijec o nacinu finansiranja kazneno-popravnih ustanova na podrucju Republike Srpske, situacija je slicna, s tim da se finansiranje vrsi odvojeno, iz dva izvora: Ministarstva pravde RS i okruznih sudova.

PRAVNI ASPEKT IZDRZAVANJA KAZNE

Izvrsenje krivicnih sankcija i drugih mjera izrecenih u krivicnom postupku uredjuje se Zakonom o izvrsenju krivicnih sankcija (ZIKS). Svaki entitet ima svoj Zakon o izvrsenju krivicnih sankcija. ZIKS F BiH je donesen u novembru 1998. godine, a nedavno je usvojen i novi Zakon o izvrsenju krivicnih sankcija Republike Srpske (kraj novembra 2001. godine). Ovim zakonima se, izmedju ostalog, definisu uslovi smjestaja osudjenika, odrzavanja higijene, odijevanja, ishrane, zdravstvene zastite, rada osudjenih i naknade za rad, obrazovanja, koristenja pogodnosti, disciplinske odgovornosti, itd... Rad kazneno-popravnih ustanova, kao i izvrsenje krivicnih sankcija su pod ingerencijom entitetskih ministarstava pravde. U okviru ovih ministarstava postoje posebna odjeljenja za izvrsenje kazni kojima rukovode pomocnici ministra pravde.

Svaka kazneno-popravna ustanova ima Pravilnik o kucnom redu, Pravilnik o unutrasnjoj organizaciji, Pravilnik o naknadama za rad osudjenika. Sve ove podzakonske akte donosi upravnik doticne kazneno-popravne ustanove uz saglasnost nadleznog Ministarstva pravde. Pravilnikom o kucnom redu uredjuje se organizacija rada i nacin zivota lica lisenih slobode. Pravilnikom o unutrasnjoj organizaciji uredjuje se organizacija i rad odjeljenja osiguranja, vaspitanja, zdravstvene zastite, zaposljavanja osudjenih osoba, opstih i zajednickih poslova. Pravilnikom o naknadama za rad osudjenika uredjuju se pitanja novcane naknade osudjenicima za njihov rad.

Entitetski zakoni, kao i pravilnici koji su na snazi u kazneno-popravnim ustanovama su u skladu sa Evropskim zatvorskim pravilima.

Prema zakonima o izvrsenju krivicnih sankcija oba entiteta, lica koja dolaze na izdrzavanje kazne, prije nego sto budu rasporedjena u zatvorski kolektiv, u pravilu, prolaze kroz prijemno odjeljenje. Boravak u prijemnom odjeljenju zavisi od visine izrecene zatvorske kazne. Ukoliko se radi o licima kojima je izrecena zatvorska kazna do jedne godine, ona ce boraviti u prijemnom odjeljenju do 15 dana, a ukoliko se radi o kaznama od preko godinu dana – ona ce boraviti u ovom odjeljenju najduze do 30 dana. U prijemnom odjeljenju osudjena osoba se upisuje u maticnu knjigu, formira se licni list osudjenika, te utvrdjuje zdravstveno stanje. Tokom boravka u ovom odjeljenju osudjena osoba se upoznaje sa pravilima kucnog reda ustanove, sa pravima i duznostima u toku izdrzavanja kazne zatvora, sa nacinom na koji moze ostvariti svoja prava i pogodnosti, te sa disciplinskim prekrsajima i kaznama koje se za njih mogu izreci. Na kraju boravka u prijemnom odjeljenju utvrdjuje se prijedlog tretmana osudjene osobe.

Osudjenicima koji se svojim postupanjima ogrijese o zakon, kucni red kazneno-popravne ustanove ili se ponasaju protivno naredjenjima sluzbenih osoba ustanove, mogu se izreci, zavisno od vrste disciplinskog prekrsaja, lakse i teze kazne. U lakse kazne ulaze: ukor, javni ukor, odbijanje od plate ukoliko je osudjenik radno angazovan, oduzimanje pogodnosti. U teze kazne ulaze: uslovna samica, samica, te mjera usamljenja. Samica se moze izreci najduze do 20 dana, a mjera usamljenja ne moze neprekidno trajati duze od tri mjeseca.

Ono sto smo mogli zapaziti, prilikom monitoringa, jeste da su se najcesce izricale kazne ukora, oduzimanja pogodnosti - kada su u pitanju lakse kazne, te uslovna samica, kada su u pitanju teze kazne. Samica, kao najteza kazna, se rijetko izricala, i najzastupljenija je bila u KPD Banja Luka, KPZ Zenica, KPZ Tuzla i KPD Foca/Srbinje. Odjeljenje KPZ Tomislavgrad u Busovaci nema samicu, a u KPZ Bihac, u vrijeme obavljanja monitoringa, bili su u toku radovi na osposobljavanju samice.

Praksa vecine kazneno-popravnih ustanova je da osudjenike koji naprave tezi disciplinski prekrsaj premjestaju u drugu ustanovu, sa strozijim disciplinskim rezimom, kao sto su KPZ Zenica na prostoru Federacije BiH, i KPD Foca/Srbinje na prostoru Republike Srpske.

Osudjenici, takodjer, imaju odredjena prava koja se sastoje u tome da mogu da se dopisuju (da primaju i salju pisma), da primaju posjete najblizih srodnika i prijatelja, te da primaju pakete.

U nekoliko kazneno-popravnih ustanova obezbijedjena je i posebna prostorija za posjetu bracnog druga (KPD Foca/Srbinje, KPZ Sarajevo, KPZ Zenica i KPZ Tuzla). U svim ustanovama, osim u Odjeljenju KPZ Tomislavgrad u Busovaci, postoje telefonske govornice koje su na raspolaganju licima koja izdrzavaju kaznu.

Pored ovoga, osudjenici, na osnovu duzine izdrzane kazne i dobrog ponasanja, sticu i odredjene pogodnosti koje se sastoje u: dodjeljivanju godisnjeg odmora za radno angazovane osudjenike (minimalno 16 dana), dodjeljivanju vikenda, izlaska u grad, te nagradnog dopusta u trajanju do 7 dana. Dodjeljivanje pogodnosti osudjenicima je zastupljeno u svim kazneno-popravnim ustanovama u Bosni i Hercegovini i u prosjeku ih koristi izmedju 1/3 i 1/2 osudjenika u svakoj ustanovi.

USLOVI U ZATVORIMA

Vecina kazneno-popravnih ustanova je smjestena u starim i dotrajalim objektima. Tako su KPD Foca/Srbinje, KPZ Mostar, KPZ Sarajevo, KPZ Zenica, KPZ Tuzla smjesteni u objektima koji poticu iz doba Austro-ugarske monarhije. Nekoliko kazneno-popravnih ustanova je smjesteno u objektima koji su bili gradjeni i sluzili za potpuno druge namjene. Tako je Odjeljenje KPZ Tomislavgrad u Busovaci smjesteno u bivsim skladistima municije JNA. Okruzni zatvor Bijeljina je smjesten u objektima koji su prije sluzili kao skladista i poslovni prostori privrednih firmi.

Jedino se KPD Banja Luka, KPD Kula, Okruzni zatvor Doboj i KPZ Bihac nalaze u objektima koji su namjenski izgradjeni za zatvorske svrhe.

Kao pozitivan primjer, posebno isticemo stanje objekta KPZ Bihac gdje je, u periodu od 1996. godine pa do sredine 2001. godine, izvrsena kompletna adaptacija (spavaonice, mokri cvorovi, kupatila, dnevni boravci), i gdje su uslovi boravka i smjestaja osudjenika na potrebnom nivou. Pored KPZ Bihac, naveli bi smo i objekat Odjeljenja KPZ Sarajevo u Ustikolini koji je izgradjen prije, otprilike, dvije godine. Svi radovi jos nisu finalizirani, ali se radi o novom objektu koji ce, kada bude potpuno zavrsen, ispunjavati sve potrebne uslove za boravak osudjenih lica.

U Republici Srpskoj smjestajni kapaciteti su popunjeni sa 41,20 %, a u Federaciji BiH 110,95%.

U kazneno-popravnim ustanovama u Republici Srpskoj osudjenici su smjesteni u manje (4 do 8 kreveta) i vece (10 do 15 kreveta) spavaonice. Zagrijavanje spavaonica i dnevnih boravaka se vrsi preko sistema centralnog grijanja. Kada govorimo o grijanju prostorija, najteza situacija je u KPD Foca/Srbinje i u Okruznom zatvoru u Bijeljini. U KPD Foca/Srbinje zagrijava se samo dnevni boravak, dok se spavaonice ne griju. U ovoj ustanovi svaki dnevni boravak ima pec na cvrsto gorivo, a lozenjem i odrzavanjem vatre se bave osudjenici. U Okruznom zatvoru u Bijeljini spavaonice su pretrpane krevetima, tako da se u jednoj prostoriji, velicine 12-13 kvadratnih metara, nalazi 5 kreveta na sprat, a u prostorijama koje su za koji kvadrat vece smjesteno je i do 8 kreveta na sprat. Zagrijavanje spavaonica se vrsi termoakumulacionim i uljnim pecima. Opasnost od izbijanja pozara je velika zbog opterecenja elektroinstalacija velikom potrosnjom struje. Dnevni boravak je u izuzetno losem stanju. Pod je prekriven ispucalim betonom, a klupe, kao i stolovi su napravljeni od dasaka. Ova prostorija se zagrijava jednom veoma dotrajalom termoakumulacionom peci. Smjestajni uslovi u ostalim kazneno-popravnim ustanovama u Republici Srpskoj (KPD Banja Luka, KPD Kula i Okruzni zatvor Doboj) su korektni, i sve one raspolazu sa dnevnim boravcima u kojima se nalaze TV aparati, radio-aparati, te sah i domine. U KPD Banja Luka i Okruznom zatvoru Doboj, postoje dnevni boravci za pusace i za nepusace.

Situacija oko smjestaja osudjenika u kazneno-popravnim ustanovama na podrucju F BiH je mnogo kompleksnija. Kao sto smo prethodno naveli, popunjenost smjestajnih kapaciteta je preko 110%. Najteza situacija je u KPZ Zenica i u KPZ Tuzla. U KPZ Zenica, u kojoj je maksimalan kapacitet oko 400 osudjenika, trenutno boravi oko 620 osudjenika, a u KPZ Tuzla, ciji je kapacitet 150 mjesta, trenutno boravi oko 260 osudjenika.

Tako je u Zenici, u I paviljonu (koji je, ujedno, i najveci objekat) smjesteno oko 300 osudjenika. Spavaonice su pretrpane krevetima (u prosjeku 25 do 30 kreveta) i povezane su sa dnevnim boravkom u kojem se nalazi TV, klupe i stolovi, te sah. Zbog nedostatka prostora i u dnevnom boravku je postavljeno 11 kreveta, uglavnom na sprat, cime se znatno smanjio prostor dnevnog boravka. Vecina osudjenika pusi tako da je u boravku veoma zagusljivo. Medju osudjenicima se nalaze i dvojica koja su imala operaciju grla i nisu u mogucnosti da govore bez pomagala, te jedan koji ima problema sa bronhijama. Oni, zbog svog zdravstvenog stanja, nikako ne bi smjeli boraviti u ovakvim uslovima.

Posebno naglasavamo problem smjestaja u IV paviljonu gdje se u jednoj spavaonici nalazi izmedju 25 i 30 osudjenika kojima su izrecene mjere obaveznog psihijatrijskog lijecenja i cuvanja. Ovaj paviljon se, inace, sastoji od dvije vece i jedne manje spavaonice.

U Tuzli su spavaonice, takodjer, pretrpane krevetima. Broj kreveta, po spavaonici, se krece od 8 do 16. Dnevni boravak je improviziran i nalazi se u hodniku uz spavaonice. U njemu je smjesten TV aparat. U dnevnom boravku je zabranjeno pusenje, a za tu svrhu postoji mala odvojena prostorija.

U Mostaru, takodjer, ne postoji klasicni dnevni boravak vec je improviziran u hodniku uz spavaonice.

U Odjeljenju KPZ Tomislavgrad u Busovaci, koji je inace smjesten u skladistima bivse JNA, problem je sa dnevnim boravkom koji nema izvora dnevne svjetlosti, a kao ventilacija mu sluze jedan mali otvor na plafonu velicine 40x40 cm i jedan mali ventilator, sto nije ni priblizno dovoljno za potrebno ventiliranje prostorije u kojoj svakodnevno boravi 30-tak osudjenika, od kojih su vecina pusaci.

U KPZ Sarajevo, dnevni boravak, koji je prilicno veliki, se koristi i kao trpezarija u kojoj osudjenici objeduju.

Sve kazneno-popravne ustanove u F BiH se zagrijavaju preko sistema centralnog grijanja, izuzev Odjeljenja KPZ Sarajevo u Ustikolini u kome se spavaonice zagrijavaju pecima na cvrsto gorivo, jer jos nije proveden sistem centralnog grijanja, mada je i to planirano.

Vec smo spomenuli da pojedine kazneno-popravne ustanove imaju odjeljenja u kojima zatvorsku kaznu sluze i osudjenice. U Republici Srpskoj to su: KPD Banja Luka, KPD Kula i Okruzni zatvor u Bijeljini, a u Federaciji BiH: KPZ Tuzla, KPZ Mostar i KPZ Bihac.

U KPD Banja Luka na izdrzavanju kazne se nalaze tri osudjenice. One su smjestene u posebnom odjeljenju koje je fizicki odvojeno od prostora u kojem borave muski osudjenici. Odjeljenje za osudjenice se sastoji od spavaonice sa TV aparatom, dnevnog boravka i toaleta sa tus kabinom. Prostorije, u kojima su osudjenice smjestene i u kojima borave, su u veoma dobrom stanju. One imaju na raspolaganju javnu telefonsku govornicu koja se nalazi na ulazu u njihovo odjeljenje. Nakon nase posjete KPD Banja Luka, sve tri osudjenice su premjestene u KPD Kula, cime je, prakticno, ugaseno zensko odjeljenje.

Osudjenice u KPD Kula su smjestene u prostranoj spavaonici sa 12 kreveta. Zagrijavanje prostorije se vrsi preko termoakumulacione peci, jer objekat u kojem se nalazi ovaj odjel nije uvezan u sistem centralnog grijanja. Pored spavaonice, u odjelu se nalazi jos prostor za dnevni boravak koji je prilicno skucen i u kojem je smjesten TV aparat, te dva kupatila sa po jednom tus kabinom i mokrim cvorom. Voda se zagrijava preko bojlera smjestenih u kupatilima, s tim da je jedan bojler neispravan. Cucevac, kao i tus - kada su u vrlo losem stanju, nagrizeni korozijom i potrebna je njihova zamjena. Takodjer, u kupatilima nisu instalirani radijatori, niti ima bilo kakvog grijanja, tako da to predstavlja problem, u zimskom periodu.

U Okruznom zatvoru u Bijeljini osudjenice su smjestene u posebnim prostorijama koje se nalaze u sklopu upravne zgrade. U okviru tih prostorija je i toalet. U vrijeme nase posjete u ovom odjelu kaznu su sluzile dvije osudjenice.

Zensko odjeljenje u KPZ Tuzla je odvojeno posebnim ulazom od ostalih odjeljenja u kojima su smjesteni muski osudjenici. Ono se sastoji iz prizemlja i sprata sa spavaonicama. U prizemlju se nalazi dnevni boravak sa TV aparatom. Uz njega je i prostor za odrzavanje higijene. Prostor za odrzavanje higijene se sastoji od dva tusa, cetiri umivaonika i jednog mokrog cvora. Tu je smjestena i ves masina koju osudjenice mogu da koriste za pranje svoje odjece. Inace, osudjenice nose svoju odjecu. Kada smo kod dnevnog boravka treba reci da se on sastoji od dvije prostorije povezane vratima i da ima dvostruku svrhu. Naime, jedna prostorija se pretvara u spavaonicu kada dodje do privodjenja stranih drzavljanki, a to je, uglavnom, nakon provedenih racija po nocnim klubovima. Njihov boravak u Zavodu ne traje duze od mjesec dana. U prizemlju je smjestena i radionica u kojoj osudjenice bave kucnom radinoscu (pletenje, heklanje, vezenje, sivanje). Sa njima radi jedna penzionisana nastavnica kao instruktor. Radovi se izlazu u Zavodu, a pojedini se i prodaju. Kada smo kod radnog angazovanja osudjenica, treba reci da se one angazuju na radu u kuhinji, te u restoranu koji je otvorenog tipa gdje sa njima radi 5 kuhara instruktora. Na spratu se nalaze tri spavaonice, i u svakoj je smjesteno 12 do 15 kreveta. Kao dnevni boravak koristi se hodnik sa stolovima i stolicama, te TV aparatom. Na spratu je smjestena i prostorija za odrzavanje higijene sa dvije tus kabine i dva mokra cvora. Zensko odjeljenje trenutno ima 36 osudjenica, od kojih je 6 prekrsajno kaznjeno.

Odjel za osudjenice u KPZ Bihac se sastoji od dvije manje spavaonice sa TV aparatom, te odvojenim toaletom i tus kabinom. Ovaj odjel je fizicki odvojen od prostora u kojem borave muska osudjena lica. U vrijeme kada smo posjetili ovu ustanovu u ovom odjelu nije bilo osudjenica.

I u KPZ Mostar postoji jedna veca prostorija sa odvojenim kupatilom i WC-om u kojem osudjenice sluze zatvorsku kaznu. U vrijeme nase posjete u ovom odjelu boravile su dvije osudjenice. Zagrijavanje ove prostorije vrsi se preko sistema centralnog grijanja.

Maloljetni osudjenici na prostoru F BiH su smjesteni u posebnom, V paviljonu, KPZ Zenica. Ovaj paviljon je adaptiran i useljen u junu 2001. godine. U jednom dijelu ovog paviljona borave maloljetni osudjenici i osudjenici do 23 godine starosti, dok u drugom dijelu borave stariji, primjerni, osudjenici. Maloljetni osudjenici su smjesteni u spavaonice sa dva i jednim krevetom. U svakoj spavaonici se nalazi potpuno novi mokri cvor. U vecini spavaonica nalaze se i TV prijemnici. U prizemlju zgrade gdje su smjesteni maloljetnici nalaze se i dva dnevna boravka sa TV aparatima i satelitskim receiver-om. Jedan dnevni boravak je za pusace, a drugi za nepusace. U kompleksu V paviljona nalazi se i trpezarija, te nekoliko ucionica.

U vecini kazneno-popravnih ustanova osudjenici nose svoju odjecu. Jedino u KPZ Zenica, Okruznom zatvoru Bijeljina i KPD Kula osudjenici nose zatvorske uniforme. U Okruznom zatvoru u Bijeljini osudjenici nose stare cohane uniforme koje je ova ustanova dobila od Vojske RS. Osudjenici se zale da su te uniforme u veoma losem stanju, da su prljave i pune neugodnih mirisa (vjerovatno zbog duzeg skladistenja), te da ih je veoma tesko nositi. Svaka kazneno-popravna ustanova raspolaze ves kuhinjom u kojoj osudjenici mogu da peru svoje odjecu. U svim ustanovama kupanje je obavezno bar jednom sedmicno, dok osudjenici koji su radno angazovani imaju mogucnost kupanja prema potrebi. Posteljina se mijenja svakih 7 do 15 dana, sto zavisi od godisnjeg doba. Naime, ljeti se mijenja svakih 7, a zimi svakih 15 dana.

Uslovi za odrzavanje licne higijene osudjenika (mokri cvorovi i kupaonice) se razlikuju od ustanove do ustanove. Najbolja situacija je u KPZ Bihac gdje su mokri cvorovi i kupaonica potpuno renovirani i odgovaraju standardima.

U KPZ Mostar mokri cvorovi, kao i mjesta za odrzavanje higijene nisu u najboljem stanju. Betonska korita nad kojima se osudjenici umivaju su ostecena, a slavine ne postoje, vec umjesto njih kuglicni (plinski) ventili.

Mokri cvor u samici u KPZ Sarajevo nema vodokotlic, tako da se njegovo zalijevanje vrsi kantom vode.

U odjeljenju KPZ Tomislavgrad u Busovaci osudjenicima je na raspolaganju jedan WC (u dobrom stanju) sa dva mokra cvora, te jednom tus kabinom. Smatramo da ovaj WC, kao i tus kabina nisu dovoljni za svakodnevne potrebe 30-tak osudjenika. Pored toga, kao poseban problem navodimo snabdijevanje ove ustanove vodom. Desava se da nema vode po nekoliko dana, tako da je ustanova prisiljena da se snabdijeva vodom iz cisterni, sto nije dovoljno za odrzavanje potrebnog nivoa higijene.

U KPZ Tuzla prostor za odrzavanje higijene treba adaptaciju i to prvenstveno korita i slavina, umjesto kojih se koriste kuglicni ventili. Takodjer, i kupaonica je u losem stanju. Ona se nalazi u podrumu i ima 10 tuseva, a na pojedinim dijelovima plafona otpao je malter. Mokri cvor u samici je veoma star i dotrajao, tako da je potrebna njegova hitna adaptacija.

Stanje sa mokrim cvorovima i prostorima za odrzavanje u KPZ Zenica je vrlo lose. Nekoliko njih je adaptirano, ali to nije dovoljno obzirom na veliki broj osudjenika koji ih koriste. Sanitarije, lavaboi i slavine su dotrajali i potrebna je njihova hitna zamjena.

I u ustanovama u Republici Srpskoj zabiljezili smo slicne probleme. Najkriticnija situacija je u Okruznom zatvoru u Bijeljini i KPD Foca/Srbinje.

U Okruznom zatvoru u Bijeljini kupaonica je smjestena u jednoj veoma maloj, zapustenoj prostoriji sa sest tuseva. Mokri cvorovi su u izuzetno losem stanju, dotrajali su i iz njih se siri neugodan miris kroz hodnik. Vodovodne instalacije su dotrajale. U odjelu gdje su osudjenici smjesteni nalaze se dva WC-a sa cetiri mokra cvora, a, prakticno ih koristi 90 ljudi, sto moze biti, obzirom na stanje u kojem se trenutno nalaze, potencijalni izvor zaraze. Ova ustanova raspolaze jednom samicom u kojoj mokri cvor nije u funkciji jer nema vodokotlica.

Slicna je situacija i u KPD Foca/Srbinje, gdje mokri cvorovi, kao i vodovodne instalacije trebaju hitnu i temeljitu adaptaciju.

U KPD Banja Luka su, takodjer, sanitarni cvorovi, kao i mjesta za odrzavanje higijene u losem stanju prvenstveno zbog losih i dotrajalih vodovodnih instalacija. Voda se iz ispucalih cijevi slijeva niz zidove sto stvara veliku vlagu. Nophodna je hitna adaptacija kako sanitarnih cvorova, tako i prostorije za odrzavanje higijene u kojoj se nalaze slavine, lavaboi i tusevi.

Okruzni zatvor u Doboju ima slicne probleme. Naime, vodovodne instalacije su zastarjele i ostecene, uslijed cega je doslo do zacepljenja nekoliko sanitarnih cvorova iz kojih se siri neugodan miris, sto je nedopustivo, obzirom na cinjenicu da su u njihovoj neposrednoj blizini smjestene spavaonice u kojima borave osudjenici.

Prostorije za odrzavanje higijene u KPD Kula su nedavno djelimicno adaptirane. Izgradjena su nova korita, stavljene nove slavine i ogledala. Problem su mokri cvorovi koji su prilicno zastarjeli i nagrizeni korozijom. U prostoriji za odrzavanje higijene, gdje bi trebali biti lavaboi i slavine, samo su dva kompleta (lavabo i slavina, koja je, u stvari, kuglicni ventil), iako postoje instalacije za najmanje jos cetiri kompleta.

Kada je rijec o zdravstvenoj zastiti, KPZ-ei u Zenici, Tuzli i Sarajevu imaju ljekare angazovane u stalnom radnom odnosu, dok su u ostalim kazeneno-popravnim ustanovama ljekari angazovani po ugovoru tako da dolaze odredjenim danima u sedmici i vrse preglede osudjenika. Svaka ustanova ima svoju ambulantu u kojoj se vrse primarni pregledi i pruza prva pomoc. Za sve komplikovanije preglede i tretmane osudjenici se upucuju u lokalne zdravstvene ustanove. Napominjemo da smo tokom posjeta navedenim ustanovama primijetili da sve one ne raspolazu stacionarom. U nekim ustanovama, iako postoji poseban prostor predvidjen za njih, oni nisu u funkciji. Taj prostor se obicno koristi kao skladisni prostor za neiskoristeni namjestaj ili neku drugu opremu.

KPD Kula raspolaze ambulantom u kojoj je stalno zaposlen jedan medicinski tehnicar, te dva doktora (internista i neuropsihijatar) po ugovoru. Ambulanta raspolaze mini apotekom, dobro snabdjevenom. Pored ambulante je i zubarska ordinacija u kojoj radi jedan zubni tehnicar. Tu se pruzaju usluge pregleda i vadjenja zuba, dok se bilo kakvi popravci vrse van zatvora i idu na racun osudjenika. Osudjenici se najvise zale na razne oblike neuroza, te na povisen krvni pritisak. Nisu zabiljezeni slucajevi TBC ili AIDS-a. Jedan osudjenik je narkoman i njemu se obezbjedjuje adekvatna terapija. Sto se tice zdravstvene zastite osudjenica one se pregledaju u bolnici u Kasindolu. Iako postoji prostor namijenjen za potrebe stacionara, on se ne koristi.

Najopremljenija ambulanta u kazneno-popravnim ustanovama u Republici Srpskoj je ambulanta u KPD Banja Luka. Ona raspolaze mini apotekom (veoma dobro snabdjevenom), stomatoloskom ordinacijom, laboratorijom za pretrage i stacionarom. U ambulanti su stalno zaposlena dva medicinska tehnicara, te dva doktora po ugovoru o djelu, i to: jedan doktor opste prakse koji dolazi svaki dan (dva sata), i jedan stomatolog. Stomatoloska ordinacija je, takodjer, veoma dobro snabdjevena, a KPD je nedavno dobio i novu stomatolosku stolicu. Laboratorija za pretrage je skoro opremljena, ali postoji problem kadrova koji bi u njoj radili. Naime, trenutno nema potrebnog kadra koji bi mogao biti angazovan da radi u ovoj laboratoriji. Stacionar se sastoji od tri sobe (jednokrevetna, dvokrevetna i trokrevetna soba). Prema rijecima medicinskog tehnicara u KPD-u nisu zabiljezeni slucajevi AIDS-a ili tuberkuloze.

Okruzni zatvor Doboj raspolaze ambulantom i veoma oskudno opremljenom mini apotekom. U njoj je stalno zaposlen jedan medicinski tehnicar, dok doktor (na osnovu ugovora o radu sa upravom zatvora) dolazi dva puta sedmicno u ambulantu i vrsi preglede. Pored ambulante nalazi se i stacionar sa nekoliko kreveta. Medju osudjenicima su najzastupljenija srcana oboljenja (kod starijih), te razni oblici nervoze (kod mladjih osudjenika). Nedavno je u zatvoru boravio jedan osudjenik koji je bio HIV pozitivan, i koji je, u medjuvremenu, pusten. U stacionaru boravi i jedan osudjenik koji ide tri puta sedmicno na dijalizu u Doboj. Zatvorenici se zale na rad stacionara jer, prema njima, u stacionaru (koji je veoma malog kapaciteta) stalno borave hronicno bolesni, tako da oni privremeno bolesni ne mogu da borave u njemu. S druge strane, stvar jos vise otezava cinjenica da su spavaonice preko dana zakljucane (osim izmedju 15:00 i 17:00 kada je popodnevni odmor) tako da ove osobe nemaju gdje da se smjeste sem na klupu u krugu zatvora ili u dnevni boravak.

I u KPD Foca/Srbinje postoji ambulanta sa apotekom. U ambulanti radi jedan ljekar, koji nije u stalnom radnom odnosu, ali koji dolazi svaki dan, te dva medicinska tehnicara koji su na raspolaganju od 07:00 do 19:00 sati, a poslije tog vremena jedan od njih dezura i tokom noci. Osudjenici se najcesce zale na reumatske tegobe, a ambulanta dnevno, u prosjeku, prima izmedju 6 i 10 osudjenika. Tezim bolesnicima pomoc se ukazuje u gradskoj bolnici u Foci. Stacionar u KPD-u nije u funkciji, iako je predvidjen prostor za ovu funkciju. Stomatolog dolazi jednom sedmicno i vrsi preglede i intervencije. Ukoliko se pojavi potreba za nekim ozbiljnijim zahvatom, osudjenik ide na tretman u bolnicu u Foci/Srbinju.

U ambulanti u Okruznom zatvoru u Bijeljini stalno je angazovan jedan medicinski tehnicar, te jedan doktor po ugovoru. Osudjenici se najvise zale na nervozu i glavobolje. Trenutno se na izdrzavanju kazne nalazi jedan astmaticar kojem se obezbjedjuju lijekovi i pruza potrebna medicinska pomoc. Nije bilo slucajeva tuberkuloze, niti AIDS-a. Stacionara uopste nema vec osudjenici leze u svojim spavaonicama, a oni tezi idu u bolnicu. Jedan osudjenik je prije dvadesetak dana slomio nogu tokom rada pa trenutno koristi stake. On boravi zajedno sa ostalim osudjenicima. Sto se tice zubarskih usluga, one se vrse u gradu po potrebi, uz prethodnu najavu kod medicinskog tehnicara.

KPZ Tuzla raspolaze ambulantom sa mini apotekom, te prostorom za stacionar koji nije u funkciji. U njemu su, trenutno, smjestene neke stvari. U ambulatni su stalno zaposleni jedan doktor i tri medicinska tehnicara. Pored njih, po ugovoru su angazovani jos psihijatar i internista. Sto se tice zubarskih usluga, one se vrse u jednoj ordinaciji u gradu, takodjer, po osnovu ugovora sa Zavodom. Nisu zabiljezeni slucajevi AIDS-a, a sto se tice TBC jedan osudjenik je, trenutno, u gradskoj bolnici na ispitivanju jer se sumnja da ima ovu bolest. Uprava Zavoda je istakla problem dugovanja ove ustanove prema Klinickom centru u Tuzli. Radi se o iznosu od oko 100.000 KM za pruzene zdravstvene usluge. Istakli su zabrinutost da bi moglo doci do odbijanja pruzanja zdravstvenih usluga osudjenicima ukoliko se dug ne izmiri.

U ambulanti KPZ Sarajevo stalno su zaposlena dva medicinska tehnicara i jedan ljekar. Ambulanta je dobro snabdjevena lijekovima. Osudjenici se zale na razne oblike nervoza, stomacne cireve, srcana oboljenja. Medju osudjenicima nalazi se i odredjeni broj narkomana kojima je potrebna svakodnevna zdravstvena zastita. Do sada, u ovoj ustanovi, nisu zabiljezeni slucajevi HIV-a ili tuberkuloze. Svi tezi slucajevi, koji zahtjevaju specijalisticke pretrage i preglede vrse se u gradskoj bolnici. Osudjenici kojima je potrebno privremeno mirovanje zbog bolesti su smjesteni u posebnu prostoriju koja sluzi kao stacionar. U okviru ambulante postoji i zubarska ordinacija gdje je stalno zaposlen jedan stomatolog. Ordinacija se redovno snabdijeva potrebnim medicinskim materijalima.

U Odjeljenju KPZ Sarajevo u Ustikolini ne postoji ambulanta vec doktor dolazi jednom mjesecno iz Sarajeva i vrsi preglede osudjenika. Hitni slucajevi se rjesavaju u ambulanti u Ustikolini, odnosno bolnici u Gorazdu. Zubarske intervencije se obavljaju u ambulanti u Ustikolini.

U ambulanti u KPZ Bihac stalno su zaposlena dva medicinska tehnicara, te jedan doktor sa kojim je sklopljen ugovor i koji svakodnevno dolazi i vrsi potrebne preglede. Ambulanta ima mini apoteku sa solidnim brojem lijekova neophodno potrebnih za primarnu zdravstvenu zastitu. Pored ambulante je smjesten stacionar sa pet kreveta. U slucaju potrebe za detaljnijim zdravstvenim pregledom ili nekom intervencijom osudjenici se salju u gradsku bolnicu. Nisu zabiljezeni slucajevi tuberkuloze ili AIDS-a medju osudjenicima. Osudjenici se najvise zale na glavobolje i kostobolje (uglavnom stariji osudjenici). Zubarske usluge i intervencije vrse se u ordinaciji u gradu, a sve troskove snosi KPZ «Bihac».

Odjeljenje KPZ Tomislavgrad u Busovaci raspolaze mini ambulantom u kojoj je stalno zaposlen jedan medicinski tehnicar. Doktor je angazovan po osnovu ugovora o djelu i dolazi jednom sedmicno (cetvrtkom), te vanredno kada se radi o hitnim slucajevima. Ambulanta raspolaze mini apotekom. Stacionara uopste nema. Nisu zabiljezeni slucajevi tuberkuloze, AIDS-a ili nekih drugih zaraznih bolesti. Osudjenici se najvise zale na razne vrste neuroza, nesanicu i glavobolje. Specijalisticki pregledi, kao i sve potrebne intervencije se vrse u ambulanti u Busovaci, te bolnicama u Novoj Biloj i Zenici. Zubarske intervencije se vrse u ambulanti u Busovaci.

KPZ Zenica raspolaze ambulantom, prostorijom sa rentgen, zubarskom ordinacijom i stacionarom. Mini apoteka je smjestena izvan KPZ-a radi sigurnosti. U zatvorskoj ambulanti rade dva ljekara (neuropsihijatra), dva visa medicinska tehnicara i deset medicinskih tehnicara. Svi oni su u stalnom radnom odnosu. Pored njih po ugovoru su angazovani ljekari specijalisti koji dolaze jednom do dva puta sedmicno i vrse specijalisticke preglede. Osudjenici kojima je potreban bolnicki tretman upucuju se u bolnice u Travniku i Tesnju. Obzirom da u KPD-u ima i osudjenika iz tzv. rizicnih grupa (narkomani i homoseksualci) povremeno se vrsi test na HIV. Posljednji takav test je napravljen u martu ove godine, kada nije ustanovljen niti jedan pozitivan slucaj. Do sada je zabiljezen jedan slucaj oboljenja od HIV-a. Naime, radilo se o osudjeniku koji je umro 1994. godine. U prosjeku se zabiljeze dva do tri slucaja TBC-a u toku godine. Kod nekoliko osudjenika zabiljezena su oboljenja od astme i dijabetesa, a dosta starijih osudjenika se zali na povisen krvni pritisak.

U ambulanti u KPZ Mostar stalno su zaposlena dva medicinska tehnicara, te tri ljekara koji rade po ugovoru. Naime, svaki ljekar dezura po dva dana u sedmici, plus nocna dezura za hitne slucajeve. U ambulanti se pruza primarna zastita, dok se za sve slozenije medicinske usluge osudjenici upucuju u gradsku bolnicu. Ambulanta raspolaze mini apotekom. Osudjenici se najcesce zale na psihicke smetnje, a u KPZ boravi i jedan srcani bolesnik koji je imao dva srcana udara. Postoji i prostor predvidjen za stacionar, ali on, zbog veoma loseg stanja u kojem se nalazi, ne radi, tako da osudjenici kojima je potrebno mirovanje iz zdravstvenih razloga leze u svojim sobama. Ne postoji stomatoloska ordinacija u okviru KPZ «Mostar», vec stomatolog povremeno dolazi, a sve intervencije se rade u ambulanti u gradu.

RESOCIJALIZACIJA

U svim kazneno-popravnim ustanovama osudjenicima je pruzena mogucnost da budu radno angazovani. Razlika je u tome sto neke ustanove raspolazu sa vise, a neke sa manje kapaciteta u kojima bi osudjenici mogli ostvariti tu mogucnost. Jedino Odjeljenje KPZ Tomislavgrad u Busovaci ne raspolaze privrednom jedinicom, niti ekonomijom na kojoj bi se osudjenici mogli radno angazovati. Kada govorimo o radnom angazmanu osudjenika, uglavnom se radi o ekonomijama na kojima se oni bave proizvodnjom poljoprivrednih proizvoda i stocarstvom. Pojedine ustanove raspolazu i ugostiteljskim objektima (restoranima otvorenog tipa), a u nekim ustanovama su ustanovljene i rade zanatske radionice kao sto su: pilana, stolarija, bravarija, pekara, itd... Osudjenici se, kroz rad u ovakvim privrednim jedinicama, educiraju za pojedina zanimanja koja ce im, po odsluzenju zatvorske kazne, dobro doci za brze ukljucenje u drustvenu zajednicu. U prosjeku, radno angazovano je izmedju 1/3 i 1/2 osudjenika, sto zavisi od radnih kapaciteta kojima raspolaze doticna kazneno-popravna ustanova.

KPD Banja Luka raspolaze sa pilanom, stolarijom, bravarskom radionicom. U njima je profesionalno angazovan po jedan KV majstor koji kroz rad obucava osudjenike koji su tu kao pomocno osoblje. Tu je i mini pekara, u kojoj pored profesionalnog pekara radi i nekoliko osudjenika i koja obezbjedjuje pecivo i hljeb za potrebe Doma. Takodjer, treba napomenuti da je KPD izdao jedan dio svoga prostora jednoj privatnoj firmi za pakovanje kuhinjskih spuzvi, i u kojem je angazovano nekoliko osudjenika.

U okviru Okruznog zatvora Doboj postoji privredna radna jedinica u Spreci. Ona je otvorenog tipa, i u njoj stalno boravi 9 zatvorenika, a ostali dolaze po potrebi. U ovoj jedinici nalazi se stolarska radionica, a uzgajaju se i svinje. Uprava zatvora nastoji da pokrene nove sadrzaje u ovoj jedinici, kao sto je npr. uzgoj pilica i koka nosilja, cime bi se obezbijedila dodatna finansijska sredstva za ovu ovu ustanovu.

U okviru Okruznog zatvora «Bijeljina» postoji Privredna jedinica «3. maj» koja se sastoji od ekonomije (svinjogojstvo i poljoprivreda) i restorana otvorenog tipa «Drina». Ove dvije jedinice svakodnevno uposljavaju 16 osudjenika. U krugu zatvora nalazi se i jedna mini radionica u kojoj se vrse sitne popravke automobila i masina. Osudjenice su takodjer radno angazovane, ali na poslovima kafe-kuharice i spremacice u Upravnoj zgradi. Radno angazovani osudjenici se zale na radno vrijeme. Naime, oni tvrde da se nerijetko angazuju da rade i po 12 sati dnevno, a umjesto da im se taj prekovremeni rad plati, oni dobivaju nagradni vikend.

KPD Kula raspolaze privrednom jedinicom «Privrednik» u okviru koje je i restoran «Kula». Pored ove djelatnosti, osudjenici se u ovoj jedinici jos bave poljoprivredom, proizvodnjom konzumnih jaja, svinjogojstvom. Veliki dio hrane za zatvorsku kuhinju se obezbjedjuje iz ove jedinice. U njoj je svakodnevno zaposleno oko 25 osudjenika. Ova ustanova raspolaze i metalskim pogonom smjestenim u krugu, te jedinicom za gradjevinske poslove.

U KPD Foca/Srbinje postoji privredna jedinica «Drina». U okviru ove privredne jedinice djeluje dio pogona fabrike namjestaja, koji je smjesten u krugu Doma. Pored ovog pogona KPD raspolaze i ekonomijom koja je smjestena izvan kompleksa Doma, uz rijeku Cehotinu, i na kojoj se proizvodi mlijeko, meso i jaja. Na ovoj ekonomiji je zaposleno oko 50-tak osudjenika. Dom raspolaze i restoranom «Drina» koji je otvorenog tipa, te motelom «Brioni» koji je, takodjer otvoreno tipa. Pored ovoga zastupljene su i usluzne djelatnosti (gradjevinski radovi) koje osudjenici izvode po osnovu dogovrenog posla izmedju KPD-a i narucioca.

U kazneno-popravnim ustanovama na podrucju Federacije BiH, kada je rijec o radnom angazmanu, situacija je nesto drugacija.

Naime, kao sto smo prethodno napomenuli, Odjeljenje KPZ Tomislavgrad u Busovaci ne raspolaze nikakvim kapacitetima u kojima bi osudjenici mogli biti radno angazovani.

S druge strane, KPZ Bihac raspolaze privrednom jedinicom «Kvalitet», koja se sastoji od jednog komada zemlje sa vocnjakom i koja je pogodna za uzgajanje povrca, ali medju osudjenicima ne postoji interes da budu radno angazovani, tako da ova privredna jedinica, trenutno, nije u funkciji.

KPZ «Mostar» raspolaze privrednom jedinicom «Bare», smjestenoj izvan ove ustanove. U ovoj privrednoj jedinici osudjenici se bave poljoprivredom, uzgojem svinja, kokosi i curana. Na radu u «Barama» svakodnevno je angazovano izmedju deset i petnaest osudjenika.

U Odjeljenju KPZ Sarajevo u Ustikolini osudjenici su angazovani na maloj ekonomiji na kojoj se bave uzgajanjem povrca koje se koristi za potrebe ove ustanove.

KPZ Sarajevo ima svoje Odjeljenje na Igmanu u okviru kojeg djeluje i ekonomija na kojoj se osudjenici bave uzgajanjem poljoprivrednih proizvoda. Pored toga osudjenici su angazovani i na gradjevinskim radovima (izgradnja kaptaze, te drugi gradjevinski zahvati za potrebe Odjeljenja na Igmanu).

KPZ Tuzla raspolaze sa restoranom otvorenog tipa u kojem je svakodnevno angazovano izmedju 12 i 15 osudjenika, te ekonomijom koja se nalazi na Kozlovcu (nedaleko od Tuzle) gdje je angazovano izmedju 40 i 45 osudjenika. Na ovoj ekonomiji osudjenici se bave stocarstvom, ratarstvom i vocarstvom. Pored toga, u krugu KPZ-a se nalaze i stolarska, bravarska i automehanicarska radionica u kojoj je angazovano 15-tak osudjenika.

Osudjenici KPZ Zenica radno se angazuju u privrednoj jedinici «Novi zivot», u okviru koje djeluje livnica i ekonomija. Ekonomija daje veoma dobre prinose u povrcu cime se zadovoljavaju potrebe KPZ-a za ovom vrstom namirnica. U privrednoj jedinici, te poslovima unutar Zavoda (pekara, kuhinja, odrzavanje prostorija, interni restoran, snajderska radionica u kojoj se siju zatvorske uniforme i posteljina) je svakodnevno angazovano oko 250 osudjenika. Uprava istice da postoji velika zainteresovanost osudjenika da budu radno angazovani, ali to nije moguce zbog nedostatka proizvodnih kapaciteta.

Visina naknade radno angazovanim osudjenim osobama na prostoru F BiH zavisi od vrste posla, kolicine, kvaliteta rada, duzine radnog dana i krece se od jedne cetvrtine do jedne polovine prosjecne plate koja se moze ostvariti na istim ili slicnim poslovima u preduzecima. Sto se tice visine naknade za rad osudjenih osoba na prostoru RS, ona se krece u visini od 20% od prosjecnog licnog dohotka u ovom entitetu. Novac, koji osudjenici zarade, deponuje se na njihov ziro-racun, preko kojeg osudjenici vrse kupovinu potrebnih stvari dok borave na odsluzenju zatvorske kazne. Prilikom izlaska za odsluzenja kazne ostatak novca sa racuna daje im se u gotovini.

Sve kazneno-popravne ustanove, u skladu sa svojim mogucnostima i prostorom kojim raspolazu, duzne su da obezbijede uslove u kojima bi osudjenici mogli da upraznjavaju kulturne, vjerske, sportske, i druge potrebe. Ti uslovi nisu jednako ispunjeni u svim ustanovama ove vrste na prostoru BiH.

KPZ Zenica raspolaze krugom u okviru kojeg se nalazi i sportski teren za kosarku, fudbal, mini teretana, te stol za stoni tenis. U Zavodu se nalazi i kino dvorana, kapaciteta oko 250 sjedista, u kojoj se vrsi projekcija filmova svakih 15 dana. Uspostavljena je i interna televizija koja emituje video filmove, te radio preko kojeg se, pored programa, emituju i informacije za osudjenike. Svaka prostorija u KPD-u ima zvucnik preko kojeg se moze slusati interni radio program. Takodjer, u Domu radi i biblioteka koja raspolaze sa oko 7.000 naslova i za koju vlada prilican interes medju osudjenicima. Dvije prostorije su adaptirane za upraznjavanje vjerskih potreba, i to jedan mesdzid i jedna kapela, koja se, po potrebi, moze preinaciti za osudjenike pravoslavne vjeroispovjesti. U Zavodu radi i nekoliko sekcija, kao sto su: izrada tapiserija, likovna sekcija (slike se prodaju, a od novca se nabavlja repromaterijal), graficka sekcija, kompjuterska sekcija, skola stranih jezika. U I i V paviljonu je postavljena po jedna telefonska govornica na karticu, te jedna u vanjskom paviljonu, koju osudjenici mogu koristiti neograniceno. U sklopu Zavoda djeluju osnovna skola i srednja metalska u kojoj se osudjenici, posebno oni mladji, opismenjuju i sticu odredjene zanate (limarski, bravarski, itd...). Nastavu izvode profesori i nastavnici iz civilnih skola u nekoliko ucionica u okviru Zavod. Trenutno u svakom razredu ima po desetak ucenika - osudjenika. Diplome koje osudjenici dobiju na kraju skolovanja su validne i imaju istu tezinu kao i diplome koje dobivaju ucenici u civilnim skolama. Do sada su iskolovane cetiri generacije osudjenika.

KPZ Tuzla ima veoma mali krug za setnju osudjenika, a u jednom njegovom dijelu postavljen je kos, te mini teretana. U krugu je smjestena i javna telefonska govornica koju osudjenici mogu da koriste. Zbog nedostatka sportskog terena, osudjenicima su obezbijedjena dva termina sedmicno na terenu izvan KPZ-a. Na rekreaciju osudjenici idu sa vaspitacem ukoliko ih je manji broj (do 30), a ako se radi o vecem broju sa njima idu, pored vaspitaca i dva cuvara. Do sada nisu zabiljezeni nikakvi ekscesi. Takodjer se organizuju kolektivne posjete sportskim dogadjajima (kosarkase, fudbalske utakmice), a ponekad se odlazi i na pozorisne predstave. Ove dogadjaje posjecuju iskljucivo muski osudjenici, jer kod osudjenica ne vlada interes za ovim. Osudjenicima, koji su zainteresovani, se omogucava dodatno skolovanje i sticanje odredjenih zanata. U prvom redu to su zvanja za kuhara i konobara. Naime, oni se tokom rada u zatvorskom restoranu prakticno obucavaju za ova znanja. Na kraju skolovanja oni polazu ispite, nakon cega sticu odredjeno zvanje. Zavod raspolaze biblitekom sa veoma malim i zastarjelim fondom knjiga. Uglavnom su to knjige sa marksistickim sadrzajem. Biblioteka je trenutno dislocirana jer je taj prostor, zbog nedostatka smjestajnih kapaciteta, nedavno pretvoren u spavaonicu. Nova lokacija biblioteke ce biti u jednom malom prostoru velicine oko 10 kvadratnih metara neposredno pored trpezarije. U okviru zenskog odjela djeluje sekcija koja se bavi heklanjem, pletenjem i vezenjem.

KPZ Sarajevo ima slican problem kada je krug za setnju u pitanju. Taj krug je veoma mali i u jednom njegovom dijelu je improvizirani teren za mali fudbal, postavljeni su kosevi, te mini teretana. U krugu se nalazi i javna telefonska govornica koju osudjenici mogu da neograniceno koriste. U jednom dijelu kantine smjestena je i biblioteka sa oko 4.000 naslova (beletristika, klasicna knjizevnost, medjunarodne konvencije, evropska zatvorska pravila, vjerske knjige). U Zavodu radi i nekoliko sekcija u kojima su osudjenici aktivno ukljuceni: ZOO sekcija (golubarstvo, ribice), modelarska sekcija, te sportska sekcija (dizanje tegova).

U zavodu se nalaze i tri odvojene prostorije predvidjene za upraznjavanje vjere, s tim da su prostorije za osudjenike katolicke i muslimanske vjeroispovjesti u funkciji (kapela i mesdzid), dok je prostorija za osudjenike pravoslavne vjeroispovjesti jos u fazi pripremanja. Uprava KPZ-a se zali na predstavnike pravoslavne crkve da nisu zainteresovani za opremanje i pustanje u funkciju ove prostorije. Naime, njihov predstavnik se samo jednom pojavio i nakon toga nikada vise. Interesovanje osudjenika za upraznjavanjem vjerskih potreba je prilicno malo. Povremeno, kada su u pitanju vjerski praznici u posjetu dodju svestenik i hodza.

Odjeljenje KPZ Sarajevo u Ustikolini nema sportskog terena, niti u njemu djeluje bilo kakva sekcija. Odjeljenje raspolaze krugom za setnju u kojem je postavljena i javna telefonska govornica koju osudjenici mogu neograniceno da koriste.

U okviru kompleksa KPZ Mostar ne postoji sportski teren, vec samo zatvorski krug sa klupama u kojem osudjenici mogu setati. Zavod ima salu za upraznjavanje vjerskih obreda koja je uredjena za osudjenike katolicke vjeroispovjesti, ali se, prema rijecima upravnika, moze preurediti i za osudjenike drugih vjeroispovjesti. Prema njegovim tvrdnjama interes osudjenika za ovu vrstu vjerskog upraznjavanja nije nesto narocit. Postoji trim kabinet sa odredjenim spravama za vjezbanje, medjutim, u njemu se trenutno nalaze neke stvari (dijelovi namjestaja) tako da je privremeno van upotrebe. Treba napomenuti da postoji i biblioteka sa oko 300 naslova, te da je interes osudjenika za njenim koristenjem veoma mali. Osudjenici imaju na raspolaganju i javnu telefonsku govornicu koja je instalirana u hodniku koji vodi do spavaonica.

KPZ Bihac ima sportski teren gdje osudjenici mogu da igraju fudbal ili kosarku. Zavod raspolaze i veoma lijepo uredjenim krugom za setanje, sa klupama, kucicom u kojoj se priprema kafa za osudjenike, te vecim stolom sa nekoliko stolica. Tu je, takodjer, postavljen i stol za stoni tenis, te javna telefonska govornica koji osudjenici mogu da koriste neograniceno.

Zavodska biblioteka je veoma malog fonda, negdje oko 400 knjiga. Biblioteka je smjestena u jednom dijelu dnevnog boravka. Interes, medju osudjenicima, za citanjem je veoma mali.

Odjeljenje KPZ Tomislavgrad u Busovaci raspolaze sa krugom za setnju, te nedovrsenim sportskim terenom (potrebno je iscrtati linije terena, te postaviti golove i koseve). U krugu nema javne telefonske govornice. Osudjenici mogu koristiti telefon u vaspitacevoj kancelariji, ali uz prethodnu najavu. Zavod ne raspolaze bibliotekom, a osudjenicima se obezbjedjuje dnevna stampa. Oni se zale da im stampa dolazi tek popodne oko 16:00 sati, a nekada i kasnije. Zbog nedostatka prostora, Odjeljenje nije u mogucnosti da obezbijedi posebnu prostoriju za upraznjavanje vjerskih potreba. Svecenik i hodza povremeno dolaze, uglavnom, kada su vjerski praznici.

U Okruznom zatvoru Doboj ne postoji sportski teren, vec jedan krug sa klupama u kojem zatvorenici mogu setati. Postoji biblioteka sa veoma skromnim fondom knjiga, koje se veoma rijetko iznajmljuju, jer jednostavno nema interesa za njima medju zatvorenicima. Prosle godine je pokrenut zatvorski list s ciljem da se zatvorenici aktivnije ukljuce u njegovu izradu. Medjutim, odziv je bio vise nego katastrofalan – niko nije htio da se angazuje. Zavod je obezbijedio jednu prostoriju za vjerske potrebe, ali je interes osudjenika izuzetno mali. Zavod nema instaliranu javnu telefonsku govornicu.

KPD Banja Luka raspolaze krugom za setnju koji sadrzi klupe za sjedenje, teren za rekreaciju, te dvije javne govornice koje osudjenici mogu da koriste. Tu su i dvije prostorije u kojima djeluju slikarska i rezbarska sekcija. Jedna od ove dvije prostorije se koristi za upraznjavanje vjerskih potreba, mada ne vlada veliki interese osudjenika za to. Zatvorenicima se obezbjedjuje lokalna stampa svakodnevno. Osudjenicima je na raspolaganu i biblioteka ciji je fond oko 2000 knjiga. Sedmicno se iznajmljuje izmedju 30 i 50 knjiga. U posljednje vrijeme zabiljezena je pojava unistavanja knjiga od strane osudjenika.

Krug za setanje osudjenika u Okruznom zatvoru Bijeljina je veoma mali, sa nekoliko klupa za sjedenje. U uglu je postavljena jedna klupa za dizanje tegova, te nekoliko tegova. U krugu postoji i jedna javna telefonska govornica. Nema sportskog terena. Ne postoji biblioteka, niti posebna prostorija za upraznjavanje vjerskih potreba, vec se u tu svrhu koristi dio trpezarije, kada je to potrebno.

U okviru KPD Kula nalazi se veliki krug sa prostorom za setnju, sportskim terenima za fudbal, kosarku i odbojku. Javna telefonska govornica je smjestena u ulaznom hodniku koji vodi do spavaonica i nju osudjenici mogu neograniceno koristiti. Dom ima i kino dvoranu u kojoj se povremeno vrsi projekcija filmova, te biblioteku sa nekih 1.500 starih naslova, uglavnom marksistickog sadrzaja.

Kompleks KPD Foca/Srbinje sadrzi sportski teren, biblioteku sa oko 5.000 naslova, kino salu sa 500 sjedista (koja radi samo kada je toplo vrijeme – zbog toga sto ne radi grijanje), te prostorije za upraznjavanje vjerskih potreba. U krugu zatvora je instalirana javna telefonska govornica koju osudjenici mogu da koriste neograniceno.

PONASANJE ZATVORENIKA

Prema evidencijama kazneno-popravnih ustanova u bijegu se trenutno nalazi 129 osudjenika. Od ovoga broja 91 osudjenik je pobjegao iz kazneno-popravnih ustanova u Republici Srpskoj, dok je iz zatvora na prostoru Federacije Bosne i Hercegovine pobjeglo 38 osudjenika. U vecini slucajeva radilo se o bjekstvima tokom koristenja vikenda, dopusta, ili sa radilista.

U nekoliko kazneno-popravnih ustanova su zabiljezeni pokusaji unosenja droge i alkohola (KPZ Tuzla, KPZ Mostar, KPZ Sarajevo, KPZ Zenica, KPD Foca/Srbinje, KPD Kula, KPD Banja Luka). Droga se pokusava na razne nacine unijeti u objekat zatvora. Zatvorski strazari i obezbjedjenje vrse manje-vise uspjesnu kontrolu, ali se ipak droga unosi. Na zalost, ni jedna kazneno-popravna ustanova ne raspolaze adekvatnom opremom za potpunu kontrolu. Prema tvrdnjama zatvorske administracije, droga se veoma rijetko nalazi kod osudjenika unutar objekta, ali se prema njihovom ponasanju moze zakljuciti da su je koristili. Uglavnom se radi o tzv. lakoj drogi – marihuani. Upotreba alkohola je rasirena, i to narocito kod onih osudjenika koji izlaze izvan zatvorskog objekta, na rad u privrednu jedinicu izvan zatvorskog kompleksa, odnosno onih koji rade u zatvorskom restoranu. Upotreba alkohola je narocito prisutna kod osudjenika koji se vracaju sa dopusta. U svim slucajevima kada se otkrije da je osudjenik konzumirao neku od droga ili alkohol, prema njemu se poduzimaju odredjene sankcije.

Zabiljezena je pojava homoseksualizma i to u KPZ Zenica. Obzirom da se radi o pojavi o kojoj osudjenici nerado govore, vrlo je tesko ustanoviti kakvo je stvarno stanje kada je rijec o ovom problemu. O njemu nerado govore i odgovorni ljudi u kazneno-popravnim ustanovama.

Osudjenici svoje nezadovoljstvo boravkom u zatvoru iskazuju na razne nacine. Najcesce je to manifestovano strajkom gladju, samopovredjivanjem, a u par navrata doslo je i do otvorenih pobuna. Tako je u KPZ-u Mostar zabiljezeno nekoliko individualnih strajkova gladju koji su trajali dva do tri dana, a glavni razlog je bilo nezadovoljstvo izrecenom visinom kazne. U KPD Banja Luka je zabiljezeno nekoliko slucajeva samopovredjivanja pritvorenih osoba koji su na taj nacin izrazavali svoje nezadovoljstvo istraznim postupkom.

Zabiljezeno je nekoliko pobuna u KPD Foca/Srbinje i KPZ Zenica penjanjem osudjenika na zatvorske krovove, i one su trajale po nekoliko dana, a osnovni razlozi su bili neadekvatni i losi smjestajni uslovi, los kvalitet hrane, te nedostatak pomilovanja i amnestije.

U razgovoru sa upravnicima zatvora doznali smo da najvise problema stvaraju osudjenici na duze zatvorske kazne, pogotovo oni koji, po osnovu premjestaja dodju iz jedne ustanove u drugu. Prilikom premjestaja u novu ustanovu takvi osudjenici pokusavaju, na razne nacine, da se istaknu i postanu lideri u svojim grupama, sto uzrokuje niz problema kako ostalim osudjenicima tako i zatvorskim strazarima.

ZAKLJUCAK

Uprave i osoblje kazneno-popravnih ustanova u zadovoljavajucoj mjeri su upoznati sa medjunarodnim standardima koji regulisu postupanje prema licima na izdrzavanju kazne. Pored toga, redovne posjete pripadnika IPTF-a (medjunarodnih policijskih snaga) doprinose postovanju propisa i prava zatvorenika.

Generalno, tretman osudjenika od strane zatvorskih strazara i administracije u svim kazneno-popravnim ustanovama u BiH je u granicama korektnog. Nismo zabiljezili slucajeve drasticnog nehumanog postupanja prema zatvorenicima. Osudjenici se najvise zale na veoma lose smjestajne uslove, jednolicnu i nekvalitetnu ishranu, te nedostatak pomilovanja i amnestije.

Stanje smjestajnih kapaciteta je izuzetno lose. Vecina objekata u kojima su smjesteni kazneno-popravni zavodi ne zadovoljava ni minimum uslova potrebnih za boravak osudjenika. Zgrade su u veoma losem stanju (dotrajali zidovi, krovovi, prozori, instalacije ...), i trebaju hitnu i temeljitu adaptaciju. Vodovodne instalacije su poseban problem jer se cesto kvare uslijed starosti i dotrajalosti cime, za odredjeno vrijeme, pojedini mokri cvorovi postaju neupotrebljivi.

Nista manji problem nije ni nedostatak prostora. On je narocito izrazen u kazneno-popravnim ustanovama u F BiH, ciji su kapaciteti popunjeni sa 110%. Uslijed nedostatka prostora, u vecini ustanova zajedno su smjesteni osudjenici na duze zatvorske kazne sa tzv. «prekrsajcima», tj. licima koja su osudjena na krace zatvorske kazne, kao i sa mladjim osudjenicima, sto nije u skladu sa pravilima o smjestaju osudjenih osoba.

Mislimo da ce pitanje nedostatka prostora postati, veoma brzo, i najvaznije, obzirom da je priliv lica na izdrzavanje zatvorskih kazni svakim danom sve veci, a smjestajni kapaciteti ostaju isti.

Sve kazneno-popravne ustanove u BiH se nalaze u izuzetno teskoj finansijskoj situaciji. Uzrok tome su nedovoljna finansijska sredstva koja dobivaju od entitetskih ministarstava pravde, kao i velika potrazivanja od okruznih sudova, odnosno kantona. Ovako lose stanje onemogucava bilo kakvo investiranje u cilju poboljsanja smjestajnih uslova u ovim ustanovama. Upravama kazneno-popravnih ustanova je izuzetno tesko da obezbijede normalan rad i funkcionisanje. U pojedinim ustanovama otvoreno se strahuje da ce se, ukoliko se ovako tesko stanje nastavi, vrlo brzo doci u situaciju da se nece moci obezbijediti redovna i dovoljna ishrana za osudjenike. Ovako losa finansijska situacija je prouzrokovala velika dugovanja kazneno-popravnih ustanova prema lokalnim zdravstvenim ustanovama za pruzene zdravstvene usluge osudjenicima, cime se dovodi u pitanje zastita karceralne populacije. Iako do sada nisu zabiljezene epidemije, niti znacajniji broj oboljelih od SIDE i TBC-a, realno je ocekivati da i do toga dodje, ukoliko se ne poboljsaju uslovi u zatvorima, i ukoliko im se ne obezbijede dovoljna sredstva.

Oprema koju obezbjedjenje koristi za komunikaciju, za osiguranje objekata i nadzor osudjenika je veoma stara i nedovoljna. Zatvorska straza ne raspolaze ni sa kakvim savremenijim tehnickim sredstvima za otkrivanje droge, sto je zabrinjavajuce, s obzirom da upotreba droga u zatvorima uzima sve vise maha.

PRIJEDLOZI

Obzirom na veliku disproporciju u popunjenosti smjestajnih kapaciteta u kazneno-popravnim ustanovama u F BiH i RS, apelujemo na entitetske vlade da pokrenu inicijativu, zajedno sa resornim ministarstvima, o zajednickom koristenju svih smjestajnih kapaciteta, odnosno kazneno-popravnih ustanova na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine.
Entitetska ministarstva pravde bi trebala da izvrse dodatni pritisak na okruzne sudove, odnosno kantone kako bi ovi izmirili svoja dugovanja prema kazneno-popravnim ustanovama cime bi se poboljsala njihova finansijska situacija i obezbijedio normalan rad i funkcionisanje.
Entitetska ministarstva pravde bi trebala da naprave plan adaptacije i prosirenja kapaciteta kazneno-popravnih ustanova, po prioritetima, te da, u skladu s njim, obezbijede odredjena finansijska sredstva za te namjene.
Vlada F BiH, u saradnji sa Ministarstvom pravde F BiH, bi trebala da se angazuje na obezbjedjivanju finansijskih sredstava potrebnih za izgradnju zdravstvene ustanove za smjestaj i cuvanje lica kojima je izrecena mjera obaveznog psihijatrijskog lijecenja i cuvanja u zdravstvenoj ustanovi, jer postojece rjesenje u KPZ Zenica ne zadovoljava ni minimum potrebnih uslova.
Preporucujemo Vladi F BiH da se, u saradnji sa Ministarstvom pravde F BiH, angazuje na obezbjedjivanju uslova za pocetak rada kazneno-popravnog zavoda za zene i zenske maloljetnice u Ljubuskom.
Preporucujemo Vladi RS da se angazuje na obezbjedjivanju finansijskih sredstava potrebnih za dovodjenje u funkciju pojedinih objekata u KPD Foca/Srbinje, KPD Kula – Srpsko Sarajevo i objekata na Golom brdu koji se nalaze u sklopu Okruznog zatvora Bijeljina, cime bi se povecali i poboljsali smjestajni kapaciteti u ovim ustanovama.
Entitetska ministarstva pravde bi trebala da obezbijede kazneno-popravnim ustanovama savremenija komunikacijska sredstva, sredstva za nadzor, kontrolu i obezbjedjenje objekata, kao i tehnicka sredstva za otkrivanje droge.
Od kazneno-popravnih ustanova trazimo da iznadju nove mogucnosti za radno angazovanje karceralne populacije, sto bi bilo od znacaja kako sa stanovista re-edukacije zatvorenika i njihove resocijalizacije, tako i sa stanovista poboljsanja uslova u kazneno-popravnim ustanovama.

Broj: 01-01/2002