SAOPSTENJE ZA JAVNOST
Popis stanovništva: da ili ne?

Stranka demokratske akcije je, povodom inicijative za organizovanjem popisa stanovništva koju je Helsinški komitet za ljudska prava u BiH ponovo pokrenuo, samo potvrdila kako je majstor u stvaranju tabu tema i sprječavanju svakog dijaloga i diskusije o veoma bitnim pitanjima za sudbinu zemlje.

Devet godina nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, procjene o broju stanovnika u BiH variraju u toj mjeri da odstupanja među procjenama koje su učinili zavodi za statistiku, agencije Ujedinjenih nacija i kompetentni demografi, iznose čak 400.000 ljudi! Po nedostatku elementarnih statističkih pokazatelja, BiH se više doima kao zapušteni bantustan nego kao civilizovana evropska država.

Koga je danas uopšte potrebno ubjeđivati, ako ne SDA, kako nije moguće napraviti nikakve ozbiljnije ekonomske projekcije bez uvida u broj stanovnika, broj zaposlenih, broj seoskog stanovništva okrenutog poljoprivredi? Zar je uopšte moguće planiranje obrazovanja, zdravstva, socijalne zaštite, ako se ne raspolaže elementarnim spoznajama o demografskim i socijalnim perspektivama zemlje u kojoj je snažno izražena želja za priključenjem porodici razvijenih ekonomija i demokratija kakva je Evropska unija? Naravno, nije za zanemariti ni to što danas nije moguće napraviti valjane biračke spiskove čime se uskraćuje aktivno izborno pravo, kao ljudsko pravo, velikom broju naših sugrađana. Konačno, sramni podatak da nekoliko hiljada novorođene djece nije čak upisan u matične knjige rođenih pokazuje kako bi popis mogao da reguliše njihov pravni status i omogući im uživanje elementarnih prava.

Priča o tome kako bi popis nagradio Karadžića i njegove sljedbenike daleko je od zdravog razuma. Podaci novog popisa, poređeni sa posljednjim popisom iz 1991. godine, zorno bi pokazali domete etničkog čiščenja i mogli bi biti uzeti kao argument za ulaganje više napora i sredstava kako bi se prognanici vratili i kako bi se maksimalno uklonile njegove posljedice.

Kakogod, osnovne demokratske premise nalažu da se i o ovom pitanju otvori rasprava u bosansko-hercegovačkom društvu i iznađu ona rješenja koja će biti u funkciji uspostave jedne normalne države spremne da odgovori izazovima vremena i sopstvenim opredjeljenjima.

Srđan Dizdarević
Predsjednik HK BiH 

Br: 08-10/2004
Sarajevo, 08. oktobar 2004. godine