SAOPŠTENJE ZA JAVNOST

Uz Dan ljudskih prava

Izražavajući uz 10. decembar, Dan ljudskih prava, nezadovoljstvo i zabrinutost opštim stanjem prilika u kojim bosanskohercegovački građani sve teže ostvaruju svoja prava, Helsinški komitet u BiH ovom prilikom želi posebno ukazati na problematiku koja se dotiče oblasti socijalne zaštite, obrazovanja i okoliša.

Implementacija Srednjoročne razvojne strategije BiH, usvojena na svim nivoima vlasti u martu 2004. godine, trebala je do kraja ove biti okončana. Više od 50 nevladinih organizacija koordinirano je pratilo šta su bh. vlasti učinile da bi ostvarili pretpostavke za samoodrživ i ujednačen razvoj, smanjili siromaštvo i ubrzali integracije u Evropsku uniju. Ta tri cilja bila su osnovni sadržaj Strategije.

O tome koliko su vlasti bile uspješne u dostizanju pomenutih ciljeva najbolje govori pregled i analiza impelmentacije mjera i aktivnosti u oblasti socijalne zaštite, obrazovanja i okoliša, posebno sa aspekta poštivanja ljudskih prava.

U najkraćem, NVO sektor argumentirano zaključuje da ni u jednom segmentu – socijalnoj zaštiti, obrazovanju i okolišu „nije postignut napredak, čak niti ozbiljni koraci u ispunjavanju bilo kojeg cilja.“

Nema napretka u primjeni preporuka UN Komiteta za ekonomska socijalna i kluturna prava iz januara 2006.. Evropska socijalna povelja još uvijek nije ratificirana. Nisu usvojeni zakoni koji bi na odgovarajući način definirali minimum socijalne zaštite. Ne postoji socijalna karta stanovništva niti inicijativa države da napravi projekte kojim bi pomogla da se efikasno riješe potrebe oko 50 posto stanovništva koje je ispod ili na granici siromaštva. Oko 500.000 ljudi je bez posla, odnosno procijenjena zvanična stopa nezaposlenosti u BiH je oko 46 posto. Savez samostalnih sindikata BiH upozorava da je cijena prosječne potrošačke korpe 2,5 puta viša od iznosa prosječne plaće, a čak pet puta viša od iznosa mjesečne penzije.

U obrazovanju je i dalje prisutna diskriminacija i politizacija. Obrazovanje sve više postaje jedan od mehanizama za održavanje podjele u multietničkom društvu. Još uvijek su prisutne  diskriminatorne prakse, naročito u sistemu  tzv. 'dvije škole pod jednim krovom', nije dovoljno promovisan pristup romske djece i socijalno ugrožene djece osnovnom srednjem i tercijarnom obrazovanju, na što se i odnose preporuke UN komiteta i Vijeća Evrope. Sve to doprinosi dugotrajnom, sistematskom jačanju nacionalizma i etničke netrpeljivosti u BiH. Bolonjska deklaracija i Lisabonska konvencija je uveliko trebala biti u primjeni, ali uslov je bio donošenje Zakona o visokom obrazovanju BiH koji je usvojen tek u avgustu 2007.

Implementacija i provođenje postojećih zakona u oblasti okoliša je slabo, a svijest  o okolišu je niska. Generalno se stiče utisak da u oblasti okoliša i pored donešene Srednjoročne razvojne strategije, Nacionalnog plana za zaštitu okoliša i urađene Revizije Srednjoročne razvojne strategije, držana nema jasnu viziju razvoja ovog sektora. Zakon o zaštiti okoliša BiH nije usvojen, a  predstavljao je uslov za implementaciju niza drugih predviđenih mjera i aktivnosti.

Helsinški komitet za ljudska prava u BiH poziva predstavnike vlastina svim nivoima da sa krajnjom odgovornošću poduzmu sve potrebne mjere kako bi se omogućilo svakom građaninu da uživa prava koja su mu zagarantovana Ustavom ove zemlje i međunarodnim dokumentima na čiju se primjenu Bosna i Hercegovina obavezala.

Srđan Dizdarević
Predsjednik HK u BiH

Br: 02-12/2007
Sarajevo, 08. decembar 2007. godine