Otvoreno pismo g. Anti Jelaviću 

Gospodin Ante Jelavic
Bare bb
Mostar

Postovani gospodine Jelavicu,

Dobio sam Vase pismo od 11.12.2001. godine kao i pismo koje ste mi uputili dva dana kasnije, uz dopunsku dokumentaciju.

Prije svega, dozvolite mi da naglasim da smo Vase obracanje Helsinskom komitetu za ljudska prava u Bosni i Hercegovini i meni licno razmotrili iskljucivo sa stanovista ljudskih prava. Jednom rijecju, svoje stanoviste temeljimo iskljucivo na medjunarodnim standardima iz oblasti ljudskih prava na cije se postovanje obavezala Bosna i Hercegovina.

U Vasem pismu, izmedju ostalog, stoji: ”Najdrasticnija krsenja politickih i gradjanskih prava kulminirala su izmjenama Privremenih izbornih pravila i propisa, zatim zlouporabom principa gradjanske vecine, oduzimanjem izbornih mandata bez prava zamjene i na koncu ponistavanjem plebiscitarne volje jednog konstitutivnog naroda (hrvatskoga) u Bosni i Hercegovini.”

Iz ovog pasusa, nije potpuno jasno koje su Vase primjedbe na izmjene Pravila i propisa PIK-a niti sta tacno podrazumijevate pod “zluporabom principa gradjanske vecine. ”Potsjecam Vas na to da je, prema Aneksu 3, clan 3 Dejtonskog mirovnog sporazuma, Privremena izborna komisija nadlezna da usvaja Izborna pravila i propise sve do osnivanja stalne Izborne komisije.

Kada je rijec o “ponistavanju plebiscitarne volje jednog konstitutivnog naroda (hrvatskoga)”, moram Vas potsjetiti na clan 7.2. Dokumenta Kopenhagenskog sastanka konferencije o ljudskoj dimenziji KEBS-a u kome stoji: “dozvoliti da sva mjesta u najmanje jednom domu nacionalnog zakonodavnog tijela podlijezu slobodnom izboru glasanjem naroda”.

Kopenhagenski dokument, dakle promovise opste pravo glasa za sve gradjane, ali ne govori o posebnim izbornim pravima pojedinih konstitutivnih naroda.

U istom, Kopenhagenskom dokumentu, nalazim na argumente za Vasu tvrdnju o nedopustenosti oduzimanja mandata izabranim narodnim predstavnicima bez prava zamjene. Clan 7.9. kaze da treba “osigurati da kandidati koji dobiju potreban broj glasova predvidjen zakonom propisno budu uvedeni u duznost i obavljaju je do isteka mandata, odnosno njenog okoncanja na nacin koji je reguliran zakonom… ”Pored toga, u clanu 5.11. stoji: ”administrativne odluke protiv neke osobe moraju biti u potpunosti opravdane i po pravilu sadrzavati pouku o uobicajenom raspolozivom pravnom lijeku.” U ovom konteksu, misljenja smo da bi i odluke Visokog predstavnika, bez obzira na odredbe Aneksa 10 Dejtonskog sporazuma i na Bonska ovlastenja Visokog predstavnika, morale omoguciti pravo zalbe i njeno razmatranje na drugostepenoj instanci. Ovo stanoviste se odnosi i na sve duznosnike koji su smjenjeni sa svojih pozicija o cemu govorite u nastavku Vaseg pisma.

Kada je rijec o “politicki montiranom procesu za celnike Hrvatskog narodnog sabora BiH na istinski mjesno i stvarno nenadleznom sudu”, misljenja smo da je zahtjev za pokretanjem istrage kojeg je pokrenulo Kantonalno tuzilastvo u Sarajevu upitno kada je u pitanju mjesna nadleznost tog Tuzilastva, te da je za takvu tuzbu nadlezan sud u Mostaru. U ovom slucaju, o nadleznosti je odlucio Visoki predstavnik. Sto se pak tice utemeljenosti pokretanja ove istrage, ona nije upitna sa aspekta zastite ljudskih prava. Ono sto je vazno naglasiti je to da Vama i ostalim licima protiv kojih je pokrenuta istraga pripada pravo na fer i posten postupak sto Vam jamci Evropska konvencija o ljudskim pravima, a posebno njen Protokol broj 7. U ime Helsinskog komiteta izrazavam spremnost da nasi monitori prate sve faze istrage kako bi se ispostovala Vasa prava prema Evropskoj konvenciji.

Konacno, dozvolite mi da istaknem da nismo nasli elemente diskriminacije Hrvata kako to tvrdite u Vasem pismu. Nase je stanoviste da nedostatak u funkcionisanju pravne drzave nediskriminatorno pogadja vecinu gradjana BiH. Ovo, naravno ne dovodi u pitanje pojavu diskriminacije pripadnika brojcano manje zastupljenih naroda na, u pravilu, cijeloj teritoriji BiH, ali ova pojava nije iskljucivo vezana za polozaj Hrvata. Pored toga, kada je rijec o odlukama Visokog predstavnika, uvidom u broj i nacionalnu strukturu smijenjih vrsilaca javnih funkcija, ne moze se zakljuciti da su one bile usmjerene protiv pripadnika hrvatske nacije niti su imale dikriminatorski karakter prema Hrvatima.

Postovani gospodine Jelavicu,

Licno dijelim Vase misljenje da osumnjiceni za ratne zlocine ne bi smjeli da obavljaju ma kakvu drzavnu funkciju sve dok traje proces pred Medjunarodnim krivicnim tribunalom za bivsu Jugoslaviju. Ovaj stav baziram na iskustvu razvijenih demokratija u kojima je takva mogucnost iskljucena.

Dozvolite mi na kraju da Vas uvjerim u iskrenu spremnost Helsinskog komiteta da preduzme sve mjere zastite ljudskih prava svih gradjana Bosne i Hercegovine, bez obzira na njihovu nacionalnu, vjersku, politicku i svaku drugu pripadnost. Praticemo i dalje sve ono sto moze da dovede do krsenja ljudskih prava i zalagacemo se zastitu ljudskih prava i sloboda svakog pojedinca. Otvoreni smo, naravno, za sve Vase buduce opservacije i odnosicemo se prema njima vodjeni zeljom da pravovremeno i adekvatno reagujemo prema svim pojavama koje narusavaju slobodu i prava gradjanina.

Srdacno.

Srdjan Dizdarevic
Predsjednik HK BiH

Broj: 06-01/2002 
Sarajevo, 10. januara 2002