GLASANJE U RS MOGLO BI UNAPRIJED RIJESITI ARBITRAZU ZA BRCKO
I POTVRDITI REZULTATE ETNICKOG CISCENJA
 

BRCKO, BOSNA I HERCEGOVINA, 14 maj, 1997. Medjunarodna helsinska federacija za ljudska prava ( IHF ) i Helsinski komiteti za ljudska prava u Bosni i Hercegovini i Srbiji, zajedno sa Helsinskim komitetom Republike Srpske duboko su zabrinuti odlukom OSCE-a od 8. maja 1997. godine da se opstinski izbori odrze samo u dijelu Brckog pod kontrolom srpskih vlasti sto bi, ukoliko se primijeni, unistilo svaku mogucnost ponovne uspostave predratnog multi-etnickog karaktera grada.
IHF trazi od OSCE-a da odgodi opstinske izbore u Brckom do perioda donosenja arbitrazne odluke 1998. i /ili da odobri da se opstinski izbori odrze na cijeloj teritoriji opstine Brcko kakva je bila prije 1991. godine, sto bi ukljucilo dijelove i sadasnje Federacije i RS. IHF trazi od Ambasadora Farand-a, Medjunarodnog supervizora za Brcko, da odredi "podrucje Brckog" prema ganicama iz 1991. godine.
Prema Dejtonu, Brcko je priznato kao posebno podrucje. Ono je najkonfliktnija i potencijalno najeksplozivnija teritorija u Bosni. To je jedina opstina u kojoj je inter-etnicka granicna linija (IEBL) predmetom medjunarodne arbitraze. Pa ipak, OSCE nije napravila specificne izborne odredbe za njegov specifican status i izjavila je da ce se za Brcko primijeniti ista pravila i odredbe kao i za izbore na ostalim teritorijama.
IHF vjeruje da odluka, da se nastavi sa izborima u RS, Brckom, nije u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom i da, de facto, unaprijed odredjuje konacnu odluku Arbitraznog suda koja treba da se donese u martu 1998. Sa stanovista ljudskih prava i fer odnosa prema svim stranama, nezamislivo je da se "predmetno podrucje" sastoji od necega drugog nego od ukupne, predratne opstine Brckog. Medjunarodna zajednica mora priznati da je ukupna teritorija grada Brckog u sporu. Slozen niz dogadjaja, kao sto su odgadjanje donosenja konacne arbitrazne odluke do marta 1998, neuspjeh Becke konferencije da definise "podrucje" Brckog, neuspjeh da se stvori opstinski distrikt od strane Federacije BiH i tumacenje onoga sta se mislilo pod podrucjem Brckog od strane glavnog arbitra Roberts Owen-a, povezan je na takav nacin da vlasti iz OSCE namjeravaju tretirati Brcko kao svaku drugu podijeljenu opstinu, erodirajuci time specijalni karakter dat toj opstini po Dejtonu. Ali, Ambasador Farand i OSCE mogu uraditi pravu stvar i donijeti odluku koja je vise nego odgovarajuca - odluku za buducnost Bosne.
Gradonacelnik Tuzle, Selim Beslagic, trazi od Roberts Owen-a i Ambasadora Robert Frowick-a slijedece: "Ukoliko odlucite da podijelite Brcko… odlucujete da podijelite taj grad definitivno, i da sahranite nade svih prognanih da se vrate… kao i nade za reintegraciju Bosne i Hercegovine…"
 

Odluka koja oduzima prava hiljadama ljudi
Odluka OSCE-a da prizna dio Brckog pod srpskom kontrolom kao izbornu jedinicu, lisava hiljade Bosnjaka i Hrvata koji zive u dijelu Brckog pod kontrolom Federacije njihovog prava da glasaju. Ona bi uspjesno mogla predodrediti konacnu arbitraznu odluku, dozvoljavajuci jednoj strani da glasa na izborima, prema sadasnjim uslovima daje Srbima nepravicnu prednost.
Raseljene osobe u Federaciji, Brckom, koje su nekada zivjele u RS Brcko mogu se registrovati da glasaju na izborima. Jedina opcija za sve druge Bosnjake i Hrvate u dijelu Brckog pod kontrolom Federacije, da bi mogli izaci na izbore, je da proglase odvojene opstine Brcko u Federaciji, u kojima bi oni onda mogli glasati. Ali ova opcija je politicki blokirana, a moralno neprihvatljiva, utoliko sto bi pojacala podjelu opstine. Bosnjaci i Hrvati su pod pritiskom medjunarodne zajednice da prihvate odluku OSCE-a pod prijetnjom da ce izgubiti Brcko u konacnoj arbitraznoj odluci. Njihov izbor je da ne ucestvuju u onome sto vide kao nepravican izborni proces i da rizikuju njihov polozaj u Brckom, ili da saradjuju u procesu koji de facto predaje Brcko Srbima.
S druge strane, Bosanski Srbi prijete da ce, ukoliko ne dobiju Brcko, ponovo poceti rat.
 

Pravo na povratak / Sloboda kretanja
Tvrdnja Ambasadora Frowick-a da ce ovi izbori "biti znacajan korak ka stvaranju multi-etnicke sredine u Brckom" i da ce olaksati "siguran, postepen i regularan povratak izbjeglica u njihove predratne domove" nije pouzdana s obzirom na date uslove pod kojima ce se izbori odrzati.
U periodu do arbitrazne odluke u martu, potvrdjeno je da "RS skoro potpuno zanemaruje svoje obaveze u primjeni Dejtonskog sporazuma, u oblasti Brckog odrzava tenzije i nestabilnost u regionu na mnogo visem nivou od ocekivanog". Takodjer je bilo potvrdjeno da "pod vlascu RS-a, zahtjevi Dejtona se ne ispunjavaju u podrucju Brckog".
Nedavni dogadjaji ( kamenovanje autobusa u RS Brcko; povratnici u zoni separacije koji su otisli; grupa zena iz Federacije kojoj nije bilo dozvoljeno da udje u RS Brcko zbog njihove vlastite sigurnosti ) odnose se direktno na ulogu Supervizora za Brcko u primjeni Dejtonskih garancija za slobodu kretanja i prava na povratak.
Izbori u RS Brcko nece olaksati povratak izbjeglica ili slobodu kretanja koje bosanski Srbi uspjesno opstruiraju otkako je potpisan Dejtonski ugovor. Nije razumno vjerovati da ce se legitimisanjem srpske vlasti u podrucju koje je sada pod njihovom kontrolom, promijeniti situacija. To ce zaista posluziti daljem nepostivanju garancija i pojacavanju rezultata etnickog ciscenja.
 

Iznenadjujuca odluka
Bosnjaci i Hrvati u Federaciji Brcko nisu znali za odluku za izbore u Brckom dok nije saopstena 8. maja. Brcko nije bilo ukljuceno u prvobitnu listu opstina predvidjenih da odrze izbore u septembru. Saopstenje je bilo iznenadjenje za strane. Razgovarano je o tome da nema dovoljno vremena za registraciju izbjeglica i za pripremu izbora. Krajnji rok za registrovanje novih politickih partija vec je istekao. Sta vise, diskutovalo se o tome da se, bez povratka izbjeglica i slobode kretanja, ne mogu ostvariti objektivni rezultati.
 

Manipulacija sa registracijom biraca proteze se do Srbije
Medjunarodna helsinska federacija je primila izvjestaj o varanju pri registraciji glasaca od strane Srba u RS. Otkriveni su lazni dokumenti koji su koristeni za registraciju bosanskih Srba u opstini u kojoj im inace ne bi bilo dozvoljeno da glasaju, prema izbornim pravilima. Prema helsinskom komitetu za ljudska prava u Srbiji, emisari iz Republike Srpske pokusavaju da privuku bosanske Srbe, izbjeglice iz Federacije, da se registruju za Brcko i Srebrenicu. Licne karte im se izdaju na licu mjesta i daju im se obecanja za kuce i stanove u pomenutim gradovima. Helsinski komitet je takodjer primio informaciju da se bosanski Srbi iz Drvara registruju za srpski Drvar od strane komesara koji za njih popunjavaju formulare. Ali, ti ljudi vjeruju da se oni registruju za glasanje u dijelu Drvara u Federaciji - gdje se cak nece ni odrzati glasanje.
Odgovor izbjeglica iz Srbije na registraciju dosada je veoma slab. Mnogi od njih su naznacili da se boje da ce biti izmanipulisani kao sto su bili za vrijeme proslih izbora. Oni s takodjer plase da bi mogli biti nasilno poslani u Republiku Srpsku (od 250.000 Srba iz Bosne, 180.000 je iz Federacije). Vecina od njih ne zele da se nasele u Republiku Srpsku.
Drugo izborno pravilo sa kojim se navodno manipulise je pravilo koje dozvoljava osobama da glasaju tamo gdje namjeravaju zivjeti u buducnosti. Da bi to uradio, pojedinac mora dokazati da posjeduje kucu u vlasnistvu, da ima ponudu za posao ili da ga je rodbina pozvala da zivi na tom podrucju. Kontrola nad opstinskim institucijama pruza bosanskim Srbima mogucnost da prave takve ponude srpskim izbjeglicama.
Suprotno tome, ruke Hrvata i Bosnjaka su vezane po pitanju buduceg prebivalista i stvarne "pune registracije" predratne populacije, iz 1991. godine. Sta vise, oni imaju samo cetiri mjeseca za lociranje, evidentiranje i registrovanje oko 30.000 izbjeglica koji su nekada zivjeli u RS Brcko, a sada se nalaze u inostranstvu.
 

Zakljucak
Odluka da se odrze izbori u dijelu Brckog pod srpskom kontrolom doprinosi da se medju Bosnjacima razbija iluzija sve vise o tome da mogu doci do pravde po Dejtonskom mirovnom procesu. Odluka se vidi kao dokaz uzorka primjene Dejtonskog ugovora koji favorizuje brzo povlacenje medjunarodne zajednice, na racun buducnosti Bosne i Hercegovine kao multietnickog, pluralistickog drustva.

Za vise informacija:
Aaron Rhodes, Izvrsni direktor
Therese Nelson, Pravni savjetnik
IHF Secretariat, Bec
43-1-408-8822

Srdjan Dizdarevic, Predsjednik, Helsinski komitet za ljudska prava u Bosni i Hercegovini
387-71-206-011

Sonja Biserko, Predsjedavajuci, Helsinski komitet za ljudska prava u Srbiji
381-11-639-481

Branko Todorovic, Predsjednik, Helsinski komitet za ljudska prava u Republici Srpskoj
381-76-472-851