Deklaracija o ljudskim pravima i razaranju 
kulturnog pamćenja - stolački slučaj

Svjesni da je osiguranje ljudskih prava preduvjet miru, povjerenju i razvoju unutar svakog društva;

Uvjereni da su održivost i sigurnost prosperita svakog društva kao okvira za ostvarenje ljudskih prava zasnovani na njegovom čitljivom kontinuitetu;

Znajući da je kulturno pamćenje proces kojim društvo ostvaruje kontinuitet štićenjem svog kolektivnog znanja i osiguravanjem uvjeta za (re)konstrukciju identiteta budućim generacijama;

Oslanjajući se na odredbe Povelje UN, Opšte deklaracije o ljudskim pravima, ženevskih konvencija iz 1949 sa njihovim protokolima, Haške konvencije o zaštiti kulturnog nasljeđa u slučaju oružanog sukoba iz 1954, sa njenim protokolima, Međunarodnog pakta o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima iz 1966. i Deklaracije ICOMOS-a  iz 1998.;

Naglašavajući da je očuvanje kulturnog pamćenja sadržano u temeljnom ljudskom pravu na participaciju u kulturnom životu;

Potvrđujući da su zaštita kulturnog pamćenja, njegovo predstavljanje i prenošenje budućim pokoljenjima moralne obaveze, neodvojive od poštovanja dostojanstva ljudskog bića i spremnosti na zajednički život ljudi i zajednica sa različitim kulturnim identitetima;

Podsjećajući da je slučaj razaranja kulturnog pamćenja u Stocu, koje traje od 1992. godine u sklopu oduzimanja temeljnih ljudskih prava stanovnicima na slobodu, dom, rad, obrazovanje, slobodno izražavanje vjere, slobodno izražavanje mišljenja, imovinu, kulturu, život, najsnažnije usmjereno na uništenje zajednice stolačkih građana, zasnovane na jedinstvu njihovih različitosti, i njeno trajno preoblikovanje i  iskorijenjivanje sa stolačkih prostora;

Potvrđujući da razumijevanje stolačkog slučaja razaranja kulturnog pamćenja ima značaj za bosanskohercegovačko društvo u cjelini, s obzirom na vrijednost stolačkog naslijeđa i razmjere njegovog uništavanja;  

Naglašavajući da stolački slučaj razaranja kulturnog pamćenja predstavlja jedan od najreprezentativnijih primjera korišćenja tog sredstva pri povredi  ljudskih prava u brojnim mjestima u Bosni i Herecegovini;

Ponavljajući da jedino objektiviziranje svakog pojedinačnog slučaja daje uvjete za razumijevanje pojave razaranja, zločina i povrede ljudskih prava i za uspostavu sustava djelovanja kojima će takve pojave biti osujećene;

Podsjećajući na trajuću suočenost čovječanstva sa modelom povrede ljudskih prava kroz razaranje kulturnog pamćenja

Mi, organizatori i učesnici Međunarodne konferencije: 
Ljudska prava i razaranje kulturnog pamćenja – stolački slučaj  

I. Osuđujemo: 

•  poticatelje i počinitelje priječenja ljudskih prava i povrede humanitarnog zakona;

• one koji njih pravdaju i nastoje očuvati tekovine njihovog djelovanja,

• one koji nastoje spriječiti obnovu kulturnog pamćenja u Stocu i u Bosni i Hercegovini;

• one koji stolački slučaj zloupotrebljavaju za produbljavanje stanja obespravljenosti stolačkih građana;

• one koji daju lažnu sliku o stanju ljudskih prava i naravi kulturnog pamćenja u Stocu;

• one koji smišljaju nova čitanja historije i nasilno ih upisuju u stolačko naslijeđe;

• one koji na ruševinama stolačkog naslijeđa ili uz njih potiču, odobravaju i grade nove i nepoznate oblike, prekrivajući zaboravom kulturno pamćenje u Stocu.

Njihova djela i njihova imena bit će predmet našeg javnog bavljenja i javne osude, kojima pripada i ova Konferencija i svi koraci koji iza nje slijede.

II. Osuđujemo za nečinjenje:

• one koji nisu spriječili počinjena razaranja;

• one koji znaju rušitelje i pojedinosti o njihovom djelovanju a o tome šute;

• one kojih se stolački slučaj ne tiče;

• one koji čekaju da stolački slučaj bude prekriven zaboravom;

• one koji su odgovorni da stanje promijene, to ne čine;

III. Pozivamo

• vladajuće i utjecajne bosanskohercegovačke i međunarodne strukture,

• Republiku Hrvatsku,

• Državnu zajednicu Srbiju i Crnu i Goru;

• bosanskohercegovačke i međunarodne pravosudne organe;

• vladine i nevladine organizacije,

•  i pojedince

1. da osiguraju sve uvjete i provedu proces definiranja, utvrđivanja, razumijevanja i objektiviziranja svih oblika i svih pojedinačnih djela razaranja kulturnog pamćenja kao povreda temeljnih ljudskih prava i kršenja humanitarnog zakona;

2. da osiguraju čvrste nacionalne i međunarodne pravne instrumente kojima će biti garantovana zaštita prava na kulturno pamćenje kao  temeljnog ljudskog prava, a njegovo uništavanje i zaprječavanje kvalificirano i potvrdjivano kao zločin protiv čovječnosti,  kažnjeni i u svakom budućem pokušaju efikasno osujećeni;

3. da pri procesuiranju ratnih zločinaca pred nacionalnim i međunarodnim sudovima razaranje kulturnog pamćenja u Stocu i svi slični slučajevi budu tretirani kao ratni zločin;  

4. da svi sada prisutni oblici razaranja kulturnog pamćenja u Stocu (srušeni, nezaštićeni i nerehabilitirani graditeljski spomenici i cjeline, otuđeni i uništeni pokretni umjetnički i vrijedni predmeti, rukopisne zbirke i knjižnice, izmijenjeni nazivi ulica i dijelova grada, religijska i nacionalistička obilježja postavljena na javnim i tuđim zemljištima, nametnuti javni i službeni općinski praznici sa namjerom brisanja kulturnog pamćenja koje se ne uklapa u sliku ekskluzivističkog nacionalističkog poretka, nametnuto sedmično radno vrijeme, jezik, rituali i dr.) i njima slični na drugim mjestima u Bosni i Hercegovini neodložno budu uklonjeni, a njihove posljedice poništene;

5. da neizostavno budu započeti procesi definiranja nacionalnog zakonskog okvira ostvarenja prava na kulturu, kulturno pamćenje u skladu sa međunarodnim pravnim dokumentima iz preambule ove Deklaracije;

6. Da proces uspostave i održanja mira u Bosni i Hercegovini bude zasnovan na rehabilitaciji povrijeđenih ljudskih prava i njhovom poštivanju, posebno prava na kulturno pamćenje, sadržanog u pravu na participaciju u kulturnom životu, kako bi proces obnove građanskog povjerenja, uspostave dijaloga i uvažavanja zamijenio trajuće procese segregacije, apartheida, uzurpacije javnih sloboda i prava;

IV. Zahtjevamo:

• dovođenje pred lice pravde svih počinitelja ratnih zločinakao i svih počinitelja povrede ljudskih prava i humanitarnog zakona u Stocu, i sličnih zločina na drugim mjestima u Bosni i Hercegovini, uključujući i zločin razaranja kulturnog pamćenja; 

• donošenje zakona na razini Bosne i Hercegovine o obnovi Stoca, kao i zakona o obnovi svih područja na kojima je na sličan način potpuno uništeno kulturno naslijeđe s namjerom uništenja kulturnog pamćenja i uspostavu mehanizama za njihovo efikasno provođenje;

• uspostavu fonda za cjelovitu obnovu Stoca, kao i fonda za obnovu svih područja na kojima je na sličan način naslijeđe potpuno uništeno.

Organizatori konferencije:

Helsinški komitet za ljudska prava Bosne i Hercegovine;

Norveški helsinški komitet za ljudska prava;

Sarajevo, 24. april 2004. godine

Učesnici; - potpisnici Deklaracije