SREDSTVIMA JAVNOG INFORMISANJA
Ucetverostruceni napadi na novinare

Helsinski komitet za ljudska prava u BiH vec trecu godinu zaredom vrsi analizu polozaja medija i novinara na prostoru cijele BiH, sa aspekta ostvarivanja, odnosno krsenja ljudskih prava - slobode izrazavanja, slobode medija i polozaja novinara u njima.

Osnovna konstatacija, na osnovu polugodisnje analize, je da je polozaj medija i zaposlenih u njima i dalje tezak.

Fizicki nasrtaji, razni oblici prijetnji i pritisaka od strane vlasti i pojedinaca, tezak materijalni polozaj, nedovrsena zakonska regulativa u ovoj oblasti, ali i podijeljenost unutar novinarske profesije karakteristike su okruzenja u kojem sloboda izrazavanja i sloboda medija danas egzistira u Bosni i Hercegovini.

Broj prijetnji novinarima i medijskim kucama, u martu, je udvostrucen u odnosu na ljeto i jesen l999. godine, a u maju i junu cak ucetverostrucen! Naravno, moze se reci da je to dijelom posljedica i cinjenice da su se novinari ohrabrili da govore o onome sto im se desava - sto ranije nije bio slucaj.

Nedopustivo je da je vecina pocinilaca napada na novinare i medijske kuce i dalje van domasaja pravde i zakona, pa cak i u slucajevima kada su njihova imena poznata. Rijetki su slucajevi da je policija pokazala interesovanje da djeluje preventivno kada su u pitanju prijetnje i napadi na medije i novinare. U tom smislu isticemo pozitivan primjer - ministar policije Kantona Sarajevo - Ismet Dahic se u februaru u dva navrata susretao sa novinarima i predstavnicima Helsinskog komiteta u nastojanju da zajednicki pronadju efikasne metode u zastiti slobode informisanja.

Tezak polozaj medija i medijskih radnika posljedica je i lose organizovanosti samih novinara. Medijska slika u BiH je isparcelisana postojanjem pet novinarskih udruzenja organizovanih, uglavnom, po nacionalnom principu koji zagovara, nazalost, i dobar broj novinara pojedinaca ne prepoznavajuci zajednicke interese i ciljeve.

Samoregulacija medija i medijskih radnika daleko je od one koja odgovara interesima slobode javne rijeci i interesima demokratskih principa. Posao oko formiranja Vijeca za stampu mozda je najbolja ilustracija jednog podijeljenog i krajnje loseg stanja. Vijece za stampu bi trebalo promovirati novinarsku etiku, profesionalne standarde i braniti slobodu medija. Ono bi trebalo nadgledati i primjenu vec usvojenog Kodeksa za stampu. Medjutim, nakon punih osam mjeseci dogovaranja i pregovaranja oko formiranja Vijeca pet novinskih udruzenja, stvari su u junu vracene na pocetak jer je i kod njegovog formiranja nacionalni princip postavljen kao vodeci. Opet su prevagnuli nacionalni, entitetski, pa i sasvim uskogrudi interesi pocijepanih predstavnika udruzenja.

Najveci broj lokalnih glasila, posebno radio stanica su i dalje ovisni o budzetu i stoga, ili pristaju na klasicnu cenzuru, ili vrse autocenzuru. Ogroman broj novinara u BiH nije materijalno i socijalno osiguran. Ovim problemom nedovoljno se bavi i granski sindikat.

Helsinski komitet sa zabrinutoscu konstatuje neopravdano i nedopustivo sporu transformiciju i rekonstrukciju RTVBiH, koja bi, izmedju ostalog, trebala rezultirati i formiranjem Javnog servisa (PBS). Ni jedan segment ovog vaznog posla se ne odvija u rokovima i na nacin kako je to Odlukom iz jula 1999. predvidio Visoki predstavnik.

Helsinski komitet pozdravlja objavljivanje Nacrta Zakona o slobodi informiranja za drzavni i entitetski nivo. Smatramo da je to doprinos demokratizaciji BiH i daljem unaprijedjenju slobode javne rijeci. Buduci zakon ne tice se samo medija nego i svakog gradjanina pojedinca koji ima pravo da bude informisan o radu organa cija se djelatnost najdirektnije odrazava na njegov ekonomski, socijalni, kulturni i svaki drugi polozaj u drustvu. Helsinski komitet ce se i u buduce zalagati za afirmaciju osnovnih principa na kojima je zasnovan pomenuti nacrt insistirajuci na sto brzem usvajanju Zakona u redovnoj parlamentarnoj proceduri.

Sarajevo, 26. jula, 2000
Broj: 24-07/2000

Srdjan Dizdarevic s.r.
Predsjednik HK BiH