SAOPŠTENJE
ZA JAVNOST
Predizborna kampanja za lokalne izbore u Bosni i Hercegovini koji će se održati u subotu, 2. oktobra, protekla je, uglavnom, u demokratskoj atmosferi koju je obilježila korektnost i odsustvo značajnijih incidenata koji bi mogli dovesti u pitanje valjanost izbora.
Najveći udar na korektnost kampanje predstavlja predizborni skup Srpske radiklane stranke, održan u Bijeljini 3. septembra, na kome je zamjenik predsjednika ove partije, čije je sjedište u Srbiji, Tomislav Nikolić, održao govor prožet mržnjom i netolerancijom uz ispoljavanje neskrivenih teritorijalnih aspiracija prema Bosni i Hercegovini. Nikolić je negirao postojanje države BiH i poručio da se njegovi sljedbenici neće smiriti dok Srbija ne bude od Negotina do Banja Luke. Na skupu je pjevana pjesma «Spremite se, spremite, četnici» koja glorifikuje četničke formacije koje su sarađivale sa naci-fašistima u toku Drugog svjetskog rata.
U toku kampanje, zabilježeno je i paljenje hrvatskih zastava u Stocu te napad na Fatu Orlović u Konjević Polju 11. septembra što je dovelo do napetosti u međuetničkim odnosima što su kapitalizirale nacionalne stranke. U Bratuncu je, nakon ovog događaja, održana smotra ravnogorskih četnika koja je, među Bošnjacima povratnicima, doživljena kao ozbiljna prijetnja. Tri dana kasnije u Kozluku je bačena bomba na kuću kandidata za načelnika Opštine Zvornik
Osnovnu karakteristiku ove kampanje čini visok stepen uključenosti vjerskih lidera koji su, uglavnom, implicitno usmjeravali biračko tijelo ka tri nacionalne partije - SDS, SDA i
HDZ. U tome su prednjačili vođe Islamske vjerske zajednice reis Cerić i njegov zamjenik efendija Spahić. Na otvaranju džamije u selu Miričina, kraj Gračanice, 6. septembra, naibu reis Ismet efendija Spahić je rekao «...da neće stati uz onoga koji se stidi da kaže da je musliman» te dodao «da kao vjernik, ne smije stati iza onoga ko u svom programu nema laila ilalah.»
Reis Cerić je na otvaranju jednog od tri vjerska objekta koji su inaugurisani na području Zenice 4. septembra rekao: «U Bosni je ovog ljeta otvoreno pedesetak džamija i to uglavnom gdje su nas klali, otvarali koncentracione logore. Poručujem rušiteljima džamija da to nikada više ne učine. Svaki put napravimo bolje, veće i ljepše džamije.»
U Dobrunu, kraj Višegrada, 29. avgusta je otkriven spomenik srpskom vođi iz osamnaestog vijeka Karađorđu, a ovoren je i muzej Prvog srpskog ustanka na dvijestotu godišnjicu ovog događaja vezanog za susjednu Srbiju. Srpski patrijarh Pavle je vodio vjersku svečanost. Manifestacija je bila u znaku snažnog prisustva predstavnika SDS-a koji su je iskoristili u svoje predizborne svrhe.
Početkom septembra, kardinal i Vrhbosanski nadbiskup Vinko Puljić u nekoliko navrata je govorio o uroti protiv katolika u BiH otvoreno zatraživši pomoć Vatikana i Republike Hrvatske. Puljić je pozvao na okupljanje svih hrvatskih dužnosnika, intelektualaca, predstavnika stranaka s hrvatskim predznakom. On se založio za osnivanje Foruma Hrvata koji bi trebao da osigura ravnopravnost Hrvata koji su «svakodnevno suočeni sa neravnopravnošču u odnosu na ostala dva konstitutivna naroda.»
Kada se radi o samom sadržaju predizborne kampanje, predstavnici političkih stranaka su se služili uglavnom sličnom retorikom. Teme su najčešće bile daleko od onih koje se tiču lokalnih zajednica čije skupštine će biti birane na oktobarskim izborima. Malo je bilo komunalnih tema, a razgovor je vođen o evropskim integracijama, zapošljavanju, ugroženosti sopstvenog naroda i «visokoj politici». Kandidati su se najviše bavili pokušajima da diskreditutju političke rivale, a manje su iznosili svoje ideje i programe, ako se izuzmu uopštena obećanja.
Mediji su mahom korekno pratili kampanju i imali jednak pristup svim partijama i nezavisnim kandidatima. Debate na elektronskim medijima su se nerijetko odvijale bez učešća kandidata najvećih, vladajućih stranaka, SDA, SDS i HDZ, koje su vjerovatno smatrale dovoljnim ono što za njihovu promociju čine vjerski službenici. Mediji su propustili priliku da snažnije utiču na odziv birača emitujući izjave estradnih ličnosti i nezavisnih intelektualaca koji ne namjeravaju izaći na izbore.
Uoči ovih izbora, iskazano je malo interesovanje bosansko-hercegovačkih građana koji žive u inostranstvu za učešće na izborima. Broj od oko 27.500 prijavljenih za glasanje deset puta je manji od učešća dijaspore na proteklim izborima. Procjene ukazuju da bi ovi izobri mogli zabilježiti najniži procenat učešće biraća kada se u uzmu o obzir svi posljeratni izbori. Posebno zabrinjava nezainteresovanost mladih da glasaju kao i rezigniranost gradskog stanovništva koje će apstinirati na predstojećim lokalnim izborima.
Srđan Dizdarević
Predsjednik HK BiH