Sarajevo, 7. maj 2008. godine
SAOPŠTENJE ZA JAVNOST
Predstavnici
Koalicije nevladinih organizacija
„Odgovornost“ na sastanku u OHR-u
Predstavnci i predstavnice Koalicije nevladinih organizacija
„Odgovornost", koju čine:
Asocijacija
Alumni Centra za interdisciplinarne postdiplomske studije
-
ACIPS, Agencija za lokalne razvojne inicijative - ALDI, Centar
za policy studije – CEPOS, Centar Žena i društvo, Centar za
promociju civilnog društva, Centri civilnih inicijativa, Fond
otvoreno društvo BiH, Fondacija CURE, Fondacija Jedan svijet -
owpsee, Helsinški komitet za ljudska prava BiH, Global Rights,
Inicijativa i civilna akcija – ICVA, Nezavisni biro za
humanitarna pitanja – IBHI, Transparency International BiH i
Udruženje Zašto ne,
su na
sastanku sa Visokim predstavnikom Miroslavom Lajčakom održanim
7. maja iskazali odlučnost da se princip odgovornosti izabranih
zvaničnika uspostavi kao jedan od temeljnih principa na kojima
se grade demokratija i demokratski odnosi.
Akteri/ke
civilnog društva se zalažu za stvaranje zakonskog okvira koji bi
omogućio građanima i građankama i njihovim organizacijama učešće
u radu skupština i njihovih radnih tijela na svim nivoima
vlasti. Otvorenost institucija, u kojima se odlučuje, je
pretpostavka njihove efikasnosti i preduslov reformama koje
stoje pred bh. društvom.
Zbog
specifične situacije koja vlada u našoj zemlji i uloge koju ima
Visoki predstavnik predloženo je redovno održavanje
konsultacija Visokog predstavnika i predstavnika/ca civilnog
društva. Odgovornost za razvoj demokratije ne može biti
prepuštena samo političkim elitama, kako je predugo slučaj u
BiH.
Predstavnici
i predstavnice koalicije "Odgovornost" su takođe podvukli
opredjeljenost za približavanje Bosne i Hercegovine Evropskoj
uniji i riješenost da daju svoj doprinos predstojećim reformama.
U tom okviru, istaknuto je kako su nevladine organizacije i
eksperti/ce civilnog društva pripremili nacrte zakona o agenciji
za sprječavanje korupcije i zakona protiv diskriminacije čije je
usvajanje preduslov napretka u pregovorima o pridruživanju
Evropskoj uniji. No, kako je konstatovano, izvršne vlasti ne
pokazuju dovoljno razumijevanja i sluha prema inicijativama
aktera/ki civilnog društva što je potvrđeno i u slučaju ova dva
nacrta zakona koji nisu naišli na odgovarajuću podršku.
Civilno
društvo u Bosni i Hercegovini ne može biti isključeno i
dopustiti da vlast i politika budu jedini arbitar u javnim
poslovima.
Civilno
društvo
može i treba
da ima ključnu ulogu u procesu približavanja Evropskoj uniji.
Sarajevo, 07. 05. 2008.
Sarajevo, 19. april 2008. godine
SAOPŠTENJE ZA JAVNOST
Osuda
fizičkog nasrtaja Sadika Bahtića na novinara
Helsinški
komitet za ljudska prava u Bosni i Hercegovini najoštije osuđuje
fizički nasrtaj Sadika Bahtića, zastupnika u državnom
Parlamentu, na novinara i snimatelja Federalne televizije Bosne
i Hercegovine i onemogućavanje predstavnicima javnog servisa da
obave svoj posao.
Neprimjeren
postupak člana Predsjedništva Stranke za BiH, koja je bila 18.
Aprila 2008. i organizatzor press konferencije u Bihaću na kojoj
se incident desio, predstavlja najbruatalnije kršenje prava na
slobodu govora. Atak je to i na osnovne principe demoktarskog i
civiliziranog ponašanja kojih se moraju pridržavati svi, a
pogotov predstavnici najviših državnih tijela.
Očekujemo
hitnu i adekvatnu reakciju u skladu sa demokratskim principima,
prije svega, stranke iz čijih redova dolazi zastupnik Sadik
Bahtić, ali i državnog Parlamenta čiji je član.
Muhamed
Džemidžić
Izvršni direktor HK BiH
Br:
30-04/2008
Sarajevo, 19. april 2008. godine
Sarajevo, 11. februar 2008. godine
IZVJEŠTAJ O STANJU
LJUDSKIH PRAVA
U BOSNI I HERCEGOVINI
(analiza za period januar – decembar 2007.)
Sarajevo, 14. april 2008. godine
NEVLADINIM ORGANIZACIJAMA U BIH
Poštovana/Poštovani,
Helsinški
komitet za ljudska prava u Bosni i Hercegovini, nakon
konsultacija sa jednim brojem organizacija civilnog društva,
ocjenio je da je Bosni i Hercegovini itekako potreban Zakon o
zabrani diskriminacije, te preduzeo korake kako bi se jedan
takav zakonski tekst i sačinio i uputio u parlamentarnu
proceduru. Potsjećamo Vas da smo, uz podršku Švedskog helsinškog
komiteta, prije gotovo dvije godine, formirali ekspertsku radnu
grupu u koju su ušli predstavnici jednog broja nevladinih
organizacija te ekspert za pitanja antidiskriminacije iz Misije
OSCE-a u Bosni i Hercegovini.
Pošto je
radna grupa, nakon jednogodišnjeg rada, sačinila tekst Nacrta
Zakona protiv diskriminacije, organizovali smo četiri javne
rasprave širom BiH, s ciljem da čujemo mišljenja i prijedloge
predstavnika civilnog društva. Na ove rasprave pozvano je 168
nevladinih organizacija iz BiH. Na osnovu temeljito obavljene
javne rasprave, ugradili smo prijedloge i sugestije i tako
korigovani tekst smo objavili kao prilog u dnevnim novinama
„Oslobođenje“ i „Nezavisne novine“ otvarajući mogućnost i široj
javnosti da izrazi svoje stavove u odnosu na tekst Nacrta i
doprinese njegovom poboljšanju.
Tokom
septembra 2007., predstavnici Radne grupe koja je radila na
Nacrtu Zakona i predstavnici Helsinškog komiteta za ljudska
prava u BiH predstavili su tekst ministru za ljudska prava,
izbjeglice i azil u Vijeću ministara BiH, gospodinu Safetu
Haliloviću, Komisiji za ljudska prava, prava djeteta, mlade,
imigraciju, izbjeglice, azil i etiku oba doma Parlamentarne
skupštine BiH kao i Ustavno-pravnoj komisiji Predstavničkog doma
Parlamentarne skupštine BiH. Sve tri instance su pozdravile ovu
inicijativu nevladinih organizacija i to zbog toga što
diskriminacija generiše brojne pojave kršenja ljudskih prava.
Ocjenili su da bi donošenje ovakvog zakona moglo doprinijeti
smanjenju pojava kršenje ljudskih prava čime bi se neposredno
pomoglo građanima naše zemlje. Osim toga, imajući u vidu da
Evropska unija ima precizne Direktive koje se moraju primjeniti
i u zemljama koje nastoje da postanu članice te evropske
integracije, ova inicijativa je pozdravljena kao dobrodošla, jer
odražava spremnost civilnog sektora da doprinese reformama koje
našu zemlju približavanju Evropskoj uniji.
Tada se
činilo da je samo pitanje ko će, resorno Ministarstvo ili
parlamentarna Komisija, biti predlagači ovog Zakona te ko će ga
uputiti u parlamentarnu proceduru. No, nakon šest mjeseci,
saznali smo s velikim osjećajem razočarenja, da je izvršna vlast
odnosno Ministrastvo za ljudska prava, izbjeglice i azil,
odlučilo da svojoj Agenciji za ravnopravnost polova prenese
cijeli posao koji Agencija sada kani početi od početka i izaći
sa prvom verzijom Zakona u oktobru ove godine!
Smatramo ovo
uvredom i krajnjim nepoštovanjem truda i znanja civilnog
društva, ali i nepotrebnim bacanjem novca i gubljenjem vremena.
Zbog toga smo zahtijevali od ministra Halilovića da uputi u
parlamentarnu proceduru Nacrta Zakona protiv diskriminacije u
verziji iza koje stoje Helsinški komitet i brojne relevantne
nevladine organizacije naše zemlje.
Ovom
prilikom Vas molim da uputite pismo ministru Safetu Haliloviću i
da i Vi od njega zatražite da Zakon bez odlaganja dostavi
tijelima Paralemntrane skupštine kako bi u redovnoj proceduri
bio usvojen Zakon protiv diskriminacije za BiH. Čini nam se
neophodnim da zajedničkim snagama organizacije civilnog društva
izvrše pritisak na izvršnu vlast koja očigledno nema
odgovarajući odnos prema građanima i njihovim organizacijama i
koja se ne ponaša prema principima koji važe u demokratskim
društvima.
Vjerujem da
će naš zajednički napor uroditi plodom i da će naša zemlja
dobiti Zakon koji će unaprijediti ni malo zavidno stanje
ljudskih prava. Na kraju, obavještavam Vas da smo oformili
koaliciju nevladinih organizacija koja je otvorena i za Vašu
organizaciju, koja će se zalagati za usvajanje ovog Zakona i
koja ima regionalni karakter, jer je čini jedan broj uglednih
organizacija iz našeg regiona.
Uz srdačne
pozdrave,
Srđan
Dizdarević
Predsjednik HK u BiH
Br:
05-04/2008
Sarajevo, 14. april 2008. godine
▲
na
vrh