- promovisanju
ljudskih prava;
- sistematskom
pracenju stanja ljudskih prava u
BiH;
- reagovanju
na pojave krsenja ljudskih prava;
- pruzanju
profesionalne pravne pomoci
gradjanima cija su prava
ugrozena;
- upucivanju
sugestija i prijedloga
zakonodavnim tijelima kako bi
novi i postojeci zakoni bili
uskladjeni sa medjunarodnim
standardima na polju ljudskih
prava;
- objavljivanju
redovnih i povremenih izvjestaja
i publikacija koje se odnose na
ljudska prava;
- medijatizaciji
problematike ljudskih prava;
- organizovanje
javnih debata na temu ljudskih
prava;
- sticanju
uvida i objavljivanju izvjestaja
o polozaju nacionalnih i vjerskih
manjina, o stanju u zatvorima, o
funkcionisanju pravosudja i
policije, o slobodi medija i o
pojavama diseminacije mrznje
putem javnih glasila;
- pracenju
stanja u oblasti informisanja,
slobode izrazavanja i slobode
medija kao i sistematsko pracenje
pojava jezika mrznje u sredstvima
informisanja u BiH;
- unaprijedjenju
kontakata i saradnje sa srodnim
organizacijama u svijetu, posebno
sa nacionalnim helsinskim
komitetima i Medjunarodnom
helsinskom federacijom, kao i
ukljucivanju Helsinskog komiteta
u aktivnosti na zastiti ljudskih
prava van BiH;
CIanstvo
u Komitetu, pored njegovih osnivaca, moze
steci svako ko prihvata Statut i izrazi
zelju da radi na ostvarivanju ciljeva
Helsinskog komiteta.
Organi Komiteta su: Skupstina, kao
najvisi organ odlucivanja, Upravni odbor
i predsjednik.
Helsinski komiteti, koji trenutno djeluju
u 44 zemlje, temelje svoju
aktivnost na Zavrsnom dokumentu usvojenom
na Samitu Konferencije o evropskoj
bezbjednosti i saradnji koji je odrzan u
Helsinkiju 1975. godine,
kao i na dokumentima koji su nakon njega
usvojeni. Svojedobno, Helsinski Zavrsni
dokument je bio jedini politicki i
moralno obavezujuci akt koji je nastojao
povezati mir i bezbjednost sa postovanjem
ljudskih prava. KEBS, koji ce 1994. godine prerasti u
Organizaciju o evropskoj bezbjednosti i
saradnji, imao je u vrijeme Helsinskog
samita 35 zemalja clanica (sve evropske
zemlje sem Albanije), Kanadu i SAD -
danas broji 53 clanice. Clanstvo tzv. SR
Jugoslavije je suspendovano.
Radi obezbjedjivanja strukture kroz koju
bi se nezavisni helsinski komiteti mogli
medjusobno podrzavati i jacati pokret za
ljudska prava, l982. godine
osnovana je Medjunarodna helsinska
federacija. Medjunarodna helsinska
federacija odrzava kontakte sa
pojedinicima i grupama koje se angazuju
na pitanjima ljudskih prava tamo gdje ne
postoje helsinski komiteti. Federacija se
bavi i prikupljanjem informacija i
dokumenata o stanju ljudskih prava u
drzavama clanicama KEBS. Te informacije
ona dostavlja vladama, medjunarodnim
organizacijama, stampi i siroj javnosti.
Na redovnoj godisnjoj skupstini
Medjunarodne helsinske federacije
odrzanoj u glavnom gradu Litvanije
Vilnusu, 17. novembra 1996. godine, Helsinski
komitet za ljudska prava u BiH je
primljen u punopravno clanstvo ove
organizacije.
Helsinski komitet za ljudska prava u BiH
je jedan od dobitnika Nagrade za prava
covjeka "Sloboda - Jednakost-
Bratstvo” Francuske Republike za 1996. godinu, koju je
licno urucio Predsjednik Republike
Francuske Zak Sirak.
HELSINSKI
ZAVRSNI AKT
Poglavlje VII
Postovanje
ljudskih prava i osnovnih sloboda
ukljucujuci slobodu misljenja, savjesti i
uvjerenja
Zemlje ucesnice ce postovati ljudska
prava i osnovne slobode, ukljucujuci
slobodu misljenja, savjesti, religije i
uvjerenja za sve bez obzira na rasu, pol,
jezik ili religiju.
One ce promovisati i ohrabrivati stvarno
ostvarivanje gradjanskih, politickih,
ekonomskih, socijalnih, kulturnih i
drugih prava i sloboda sto skupa
proistice iz inherentnog dostojanstva
ljudskog bica i koja su presudna za
njegov slobodan i potpun razvitak.
U ovom okviru, zemlje ucesnice ce
priznati i postovati slobodu pojedinca na
privatnu i javnu vjeroispovjest, na vjeru
i uvjerenje u skladu sa onim sto mu
diktira njegova licna savjest.
Zemlje ucesnice na cijim teritorijama
zive nacionalne manjine ce postovati
prava na jednakost pred zakonom lica koja
pripadaju tim manjinama; omogucice im
puno pravo na uzivanje ljudskih prava i
osnovnih sloboda i na taj nacin ce
zastititi njihova legitimna nastojanja u
ovoj oblasti.
Zemlje ucesnice prihvataju univerzalni
znacaj ljudskih prava i osnovnih sloboda
cije je postovanje osnovni faktor mira,
pravde i blagostanja neophodnih za
obezbjedivanje razvoja prijateljskih
odnosa i saradnje medju njima i medju
svim zemljama.
One ce kontinuirano postovati ova prava i
slobode u njihovim medjusobnim odnosima i
istrajavace, svaka za sebe i zajedno sa
drugim zemljama, kao i u saradnji sa
Ujedinjenim Nacijama, na njihovom
promovisanju i stvarnom postovanju.
One potvrdjuju pravo pojedinca da poznaje
svoja prava i obaveze u ovoj oblasti i da
djeluju u skladu s tim.
Na polju ljudskih prava i osnovnih
sloboda, zemlje ucesnice ce postupati u
skladu sa ciljevima i principima Povelje
Ujedinjenih Nacija i Univerzalne
Deklaracije o ljudskim pravima. One ce,
takodjer, ispuniti svoje obaveze koje
proisticu iz medjunarodnih deklaracija i
sporazuma u ovoj oblasti, ukljucujuci
Medjunarodnu Konvenciju o ljudskim
pravima.
|
